ZAŠTITITE SE NA VRIJEME: Broj oboljelih od melanoma – zloćudnog raka kože – stalno raste!

Grgo Jelavic/PIXSELL

Melanom je maligni tumor pigmentiranih stanica kože. To je najčešća bolest kože koja može dovesti do smrti. Može se naći i na drugim mjestima: srednjoj očnoj ovojnici, u živčanom sustavu, na krajnjem dijelu debelog crijeva, sluznicama itd. To je jedan od tumora s najvećom ekspanzijom u posljednje vrijeme

Koža je najveći ljudski organ odgovoran za mnoge funkcije, od održavanja unutarnje temperature, pohrane energije, do zaštite tijela od štetnih kemikalija i bakterija. Sastoji se od slojeva stanica, živaca i žlijezda, te pridonosi oko 18 posto naše tjelesne težine.Koža uključuje tri sloja. Vanjski se zove epidermis i djeluje kao štit protiv štetnih tvari (koje donose upalu) i zadržava vlagu, srednji sloj se zove dermis ili korij, dok je subcutis masno potkožno tkivo koje skladišti energiju.

Više od 90 posto slučajeva raka kože pojavljuje se na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom svjetlu ili ultraljubičastom zračenju. Rak kože koji nije maligan (kancerozan) općenito se pojavljuje na površinama kože koje su često izložene suncu. Maligni rak kože najčešće se nalazi na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena. Drugi faktori rizika uključuju genetsku sklonost (rak kože je češći kod osoba svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih) i preveliko izlaganje rendgenskim zrakama ili drugim vrstama zračenja. Izloženost arsenu, koji može biti prisutan u nekim herbicidima, još je jedan faktor rizika za razvoj raka kože.

Godišnje povećanje broja oboljelih iznosi 7 posto!

Melanom je maligni (zloćudni) tumor pigmentiranih stanica kože. To je najčešća bolest kože koja može dovesti do smrti. Može se naći i na drugim mjestima: na srednjoj očnoj ovojnici (mrežnica), u živčanom sustavu, na krajnjem dijelu debelog crijeva (rektum), sluznicama itd. Broj oboljelih od melanoma je u stalnom porastu i to je jedan od tumora s najvećom ekspanzijom u posljednje vrijeme. Godišnje povećanje broja oboljelih je sedam posto. Melanom je bolest kože kod koje se stanice raka (maligne stanice) nalaze u stanicama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod djece i adolescenata. Koža štiti tijelo od vrućine, svjetla, infekcije i ozljede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna graha koji se nalaze u svim dijelovima tijela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije). Najznačajniji činilac je ultraljubičasto zračenje. Važan činilac je i pigmentiranost odnosno tip kože. Kod tipa I (osobe svijetle bijele boje kože, zelenkaste oči, crvenkasta kosa-keltski tip) rizik je najveći, a onda slijedi tip II (svijetla boja kože, plave oči, plava kosa…). Osobe koje imaju kserodermu pigmentozum (Xeroderma pigmentosum) često kasnije dobiju i melanom.

Rak bazalnih stanica kože

Melanom može nastati na svim dijelovima tijela, kako na onima koja su stalno izložena djelovanju sunca, tako i na onima koja su zaštićena, npr. odjećom. Jedino jedna podgrupa melanoma – lentigo maligna nastaje isključivo na stalno eksponiranim dijelovima tijela. Može se reći da pojava melanoma korelira s brojem opekotina od sunca. Posebno je bitan broj i težina opeklina u dječjem uzrastu i mladosti. U ovom uzrastu je razmnožavanje pigmentnih stanica kože intenzivno, tako da se pod djelovanjem sunčevog zračenja može još pojačati. Kod deset posto pacijenata postoji obiteljska predispozicija. Nasljeđivanje u ovom slučaju je autosomno-dominantno. Nasljedni melanomi javljaju se u nešto ranijem uzrastu. Broj madeža je u vezi s rizikom dobivanja melanoma. Za atipične madeže rizik od melanoma je još veći.

Rak kože može doći u obliku raka bazalnih stanica, to je najčešća vrsta non-melanoma karcinoma, a ponekad se naziva i ulkus glodavca. Ova bolest pogađa samo dno epiderme, odnosno najudaljenije slojeve kože. Oko 75 posto svih tipova raka kože čini rak bazalnih stanica koji je tipičan spororastući karcinom i koji se gotovo nikad ne širi na druge dijelove tijela. Ako se tretira u ranoj fazi, ovaj oblik raka kože je obično potpuno izlječiv. Postoje oblici raka bazalnih stanica koji su agresivniji, i ako su ostavljeni da rastu mogu se proširiti u dublje slojeve kože i na kosti, što tretman čini puno težim. Znakovi i simptomi: izgleda glatko i sedefasto, nalik je vosku, pojavljuje se kao tvrda, crvena izraslina, ponekad krvari, razvija se krasta ili kora, počinje zacijeljivati ali nikada potpuno ne zaraste, svrbi, izgleda kao ravna, crvena mrlja koja je pokrivena ljuskicama i krastama, razvija se u čir koji ne boli. Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, epiderme. On obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih stanica raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus rodens. Mali broj tih ulkusa ponovno se pojavljuje na istom mjestu na koži nakon liječenja (lokalni recidiv). Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo). Također se mogu pojaviti na dijelovima glave obraslim kosom. Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promjene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi s mjesta i skoro nikad se ne širi u druge dijelove tijela, ali može nastaviti rasti i zahvatiti susjedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo malen, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.

Rak stanica gornjeg sloja kože

Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) je rak stanica gornjeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih stanica, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne liječi, karcinom pločastih stanica se može proširiti na druge dijelove tijela. Međutim, najveći dio bolesnika liječenih od karcinoma pločastih stanica potpuno je izliječen nakon jednostavnog kirurškog zahvata. On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zacjeljuju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.(Izvor: www. plivazdravlje.hr)

Ultraljubičasti dio spektra sunčevog svjetla je glavni uzrok svih vrsta raka kože, uključujući melanome. Melanom pogađa ljude svih životnih dobi, svih rasa, svih imovinskih stanja i oba spola. To je najčešći rak kod žena između 25 i 29 godina starosti i drugi rak po učestalosti kod žena između 30 i 34 godina i učestalost pojave melanoma se povećava više nego bilo koje druge vrste raka. Melanomi se često razvijaju iz postojećih madeža, ali se mogu također pojaviti na normalnoj koži i u pjegama, mrljama i drugim pigmentiranim površinama. Vjeruje se da je izlaganje suncu faktor kod 50-70% novih melanoma, ali se oni mogu pojaviti i na površinama tijela koje normalno nisu izložene suncu. Prvi korak u otkrivanju melanoma je obraćanje pažnje na madeže, koji su česte, pigmentirane lezije kože koje mogu biti ravne ili uzdignute. Postoje dvije vrste madeža, obični i atipični (medicinski naziv za atipične madeže je displastični nevusi). Deset do petnaest posto bijelaca ima atipične madeže. Madeži su česta vrsta izraslina na koži. Oni se često pojavljuju kao male, tamnosmeđe mrlje, a uzrokovani su nakupinom pigmentiranih stanica. Obično se pojavljuju u djetinjstvu i mladosti. Većina ljudi ima od 10 do 45 madeža, od kojih se gotovo svi pojavljuju prije 40. godine. Neki madeži mogu izblijediti ili nestati s godinama. Većina madeža su bezopasni, rijetko postaju kancerogeni. Praćenje madeža i drugih pigmentiranih dijelova kože važan je korak u otkrivanju raka kože, osobito malignog melanoma.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI