Svi smo u nekom obliku osjetili fizički bol koji predstavlja neugodnu senzaciju povezanu s određenim tjelesnim problemom. Bol je uvijek upozorenje da nešto s našim organizmom nije u redu. Kada se javi bol, potrebno je obratiti pozornost na to čime je uzrokovan, nekada je uzrok lako pronaći, nekada teško, a ponekad i nemoguće. Kako bol može biti različitih vrsta i intenziteta, dok tražimo rješenje njegova uzroka, moramo se nositi s njime.
Različite osobe s istim problemom mogu imati različit osjet bola. Neovisno o samoj vrsti bola, najčešće smo skloni upotrebi različitih lijekova čija nas učinkovitost često ne rješava bola, nego ga obično smanjuje i čini podnošljivijim.
Kompleksno područje
Međutim, klasični lijekovi koje uglavnom trošimo univerzalnog su karaktera i nemaju točno precizirano djelovanje, što za posljedicu ima njihovu manju učinkovitost, a sa sobom nose različite nuspojave. Naše razlike u genetskoj strukturi, metabolizmu, temperamentu i životnim navikama ne utječu samo na osjet bolnosti nego i na učinkovitost lijekova koje pijemo. Do danas je uočeno da osobe sa sporijim metabolizam imaju više koristi od lijekova koje piju jer na njih ti lijekovi djeluju jače i ujedno imaju dulji učinak u odnosu na osobe s brzim metaboličkim procesima.
Uglavnom, područje bola vrlo je kompleksno i zahvaljujući razvoju znanosti, nalazimo se na početku ere stvaranja personaliziranih lijekova. Ovakvi ciljani lijekovi koriste se u manjim dozama, a zahvaljujući tome, umanjuju i mogućnost komplikacija.
U današnjem članku pozabavit ćemo se novim inženjerskim pristupom rješavanju bola, koji su počeli razvijati znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern u američkoj saveznoj državi Illinois.
Tim znanstvenika s američkog Sveučilišta Northwestern razvio je implantat koji će uskoro postati alternativa lijekovima za ublažavanje postoperativnih bolova. Ovaj biokompatibilni implantat funkcionira tako da hladi živce i na taj način blokira bol.
Iako vam to zvuči primamljivo, moramo vas razočarati jer jedan od koautora ove studije, dr. John Rogers sa Sveučilišta Northwestern, inače profesor biomedicinskog inženjerstva, kaže da će proći još neko vrijeme prije nego što implantati budu dostupni pacijentima.
Jednostavna uporaba
Nažalost to “neko vrijeme” procjenjuje se na nekoliko godina, jer da bi ovaj novi lijek bio pušten u promet, treba proći još brojna i opsežna istraživanja kako na životinjama, tako i u kasnijoj fazi na ljudima.
Ovaj se svojevrsni uređaj sastoji od dva dijela, unutarnjeg implantata i vanjskog senzora. Dosad je testiran samo na životinjama.
Implantat je izrađen od mekog polimera koji se sastoji od niza sićušnih kanalića i smješta se na ciljano područje. Kroz taj, kako ga nazivaju, “zmijoliki dio implantata” pušta se rashladna tekućina i suhi dušik koji isparavaju, a pritom dolazi do snižavanja temperature na točno određenom mjestu. Sama temperatura prati se na senzoru, odnosno vanjskom kontrolnom sustavu, i omogućuje održavanje željene temperature. Ako bi se temperatura previše spustila, došlo bi do oštećenja živaca i tkiva, zbog čega implantat mora biti pod kontrolom. Postupak hlađenja blokira živčanu signalizaciju, odnosno osjet bola. Testiranje je provedeno na štakorima sa sličnim ozljedama koštano-mišićnog sustava, koji su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je skupina imala implantate, dok je druga liječena klasičnim lijekovima. Njihovo je proučavanje pokazalo da su štakori s ugrađenim implantatima imali znatno manji osjet bola od onih iz druge skupine. U istraživanju je temperatura štakora spuštena sa 37 stupnjeva na 10 stupnjeva celzija.
Razvojni tim kaže da implantati ovog tipa imaju brojne prednosti jer se ugrađuju tijekom operacije, što znači da za njihovo umetanje nije potreban dodatni zahvat ni neka druga intervencija, a rizik od infekcija, koliko je poznato, uopće ne postoji.
Nužni oprez
Nadalje, ovaj implantat ne izaziva ovisnost, izuzetno je učinkovit, a kao “šećer na kraju” treba nadodati da se zbog svog biorazgradivog sastava ne treba uklanjati iz organizma jer sam po sebi nestaje iz tijela u roku od nekoliko mjeseci od ugradnje. Implantat je, prema trenutnim procjenama, učinkovit u razdoblju od nekoliko tjedana.
David Bennett, stručnjak za bol sa Sveučilišta u Oxfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra da je razvoj ovih implantata dobar potez, no nije toliko optimističan kao članovi razvojnog tima te upozorava i na ozbiljne nedostatke ovog eksperimentalnog lijeka. Prema njegovu mišljenju, hlađenje perifernih živaca ne samo da uklanja bol nego i sve druge osjete na određenom ciljanom području. Osim toga, dodaje da kod nekih ljudi hlađenje izaziva kontraučinak, zbog čega treba usmjeriti pozornost u daljnjem radu na usavršavanje implantata u smislu preciznijeg djelovanja isključivo na bol, ali i pripaziti na moguće nuspojave dugotrajnog hlađenja.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u Sjedinjenim Državama zabilježio je da se broj smrtnih slučajeva od predoziranja lijekovima iz skupine analgetika i protuupalnih lijekova povećao 2021. u odnosu na 2020. za gotovo 30 posto, što daje dodatan poticaj razvoju novih, naprednijih načina suzbijanja bola, a koji će, moguće je, i anulirati smrtne slučajeve uzrokovane uzimanjem klasičnih lijekova. I dok je stopa smrtnosti zbog nenamjernog trovanja lijekovima u SAD-u u naglom porastu, stanje u Hrvatskoj nije poznato jer se kod nas, prema našim saznanjima, još nije počela voditi takva statistika. No poznato je da se u Hrvatskoj troše velike količine lijekova za suzbijanje bolova jer oni se u osnovi ne liječe nego samo suzbijaju. Tako su među najprodavanijim analgeticima u nas paracetamol i ibuprofen. Nova istraživanja pokazuju da lijekovi poput ibuprofena usporavaju rast mišićne mase pa bi ih oni koji žele mišićavo tijelo trebali izbjegavati u širokom luku.
Veliki rizici
Isto tako, paracetamol koji se obično smatra najsigurnijim za uzimanje kod bolnih stanja sada je pod pojačanim nadzorom jer su istraživači sa Sveučilišta u Edinburghu upozorili da bi se njegova dugotrajnija konzumacija mogla dovesti u vezu s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara kod osoba s hipertenzijom. Zbog toga bi svaku dugotrajniju upotrebu lijekova trebalo dobro odvagati s obzirom na dob i zdravstveno stanje osobe koja lijek uzima. Računa se da u svijetu s kroničnim bolovima konkretno koštano-mišićnog sustava živi nešto manje od dvije milijarde ljudi. Život s bolom negativno utječe na psihu, smanjuje našu učinkovitost i snižava nam kvalitetu života.
Zaokret medicine u inženjerstvo i personalizirane lijekove velika je prekretnica u medicini. No stručnjaci naglašavaju da ni od tih lijekova ne treba očekivati čuda, nego da je budućnost medicine u integriranom pristupu koji bi uključivao i promjene životnih navika, kako u smislu prehrane i spavanja, tako i tjelovježbe, vježbi disanja i sličnih načina oslobađanja svakodnevnog stresa. Iako nove tehnologije predstavljaju prekretnicu u budućnosti biomedicine, liječenje budućnosti neće biti ograničeno samo na liječenje bola nego usredotočeno na osobu u cjelini. U tom smislu ključnu ulogu će igrati i čimbenici na koje rijetko kada obraćamo pozornost, poput smijeha koji podiže toleranciju na bol i pozitivno utječe na kvalitetu života. Vjerojatno se pitate što smijeh ima s bolom, on aktivira endorfin koji ublažava mišićnu napetost, kako na mentalnoj, tako i na fizičkoj razini. Zato, dok čekamo nove tehnologije, ne bi bilo zgorega da krenemo od rada na sebi, koji nam neće ukloniti bol, ali će nam u cjelini podignuto kvalitetu života i dati više snage da dočekamo spasonosne inženjerske inovacije.