TISUĆLJETNI PROBLEM OD KOJEG ČEŠĆE PATE ŽENE: Imaju je i muškarci, često zbog stresa i kada je ciklona

Shutterstock

Barem jedanput u životu svaka se osoba susrela s glavoboljom.

No čak oko 65 milijuna ljudi u Europi nije te sreće da je neugodnu bol osjetilo samo jedanput, već boluju od migrene.

To je najdulje poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje.

Od nje pati od 8 do 20 posto pučanstva, a prema podacima iz prošle godine, zahvaća oko 15 posto stanovnika Hrvatske. Zanimljivo, čak 25 posto Hrvata liječniku pomoć traži zbog glavobolje i to je jedna od najčešćih dijagnoza s kojom se susreću liječnici. Migrena je ujedno velik zdravstveni, ali i društveno-ekonomski problem. Osobama koje pate od ovog stanja bol može biti velika prepreka u obavljanju redovitih aktivnosti. Zbog toga je vrlo važno adekvatno liječenje.

Znanstvena znatiželja o ovoj bolesti pojavila se tisućljećima prije, još u Mezopotamiji. Sve je to rezultiralo brojnim istraživanjima, no usprkos razvoju medicinske tehnologije i brojnih dijagnostičkih metoda, točan uzrok migrene još nije sasvim jasan. U 19. stoljeću američki neurolog Harold Wolff pokušao je dati jedinstvenu teoriju nastanka migrene koristeći se tehnološkim mogućnostima svog doba. On je smatrao da glavobolja nastaje kao rezultat vazodilatacije, odnosno pojačanog širenja krvnih žila, a aura migrene posljedica je vazokonstrikcije, sužavanja krvnih žila.



Vaskularna teorija tvrdi da do migrene dolazi zbog snižavanja serotonina u krvi. S druge strane, neuralna teorija fokusira se na upalne mehanizme u moždanom deblu, što posljedično izaziva tu vrstu glavobolje. Prema neurovaskularnoj teoriji, koja uključuje prethodne dvije teorije, opisuje se važnost neurotransmitera, točnije 5-hidroksitriptamina. U napadaju migrene smanjuje se količina te kemijske tvari.

Neke teorije povezuju migrenu s inteligencijom, no to nije znanstveno dokazano. Zanimljivo, od ove vrste glavobolje patile su brojne slavne ličnosti. Među njima su Julije Cezar, Madame de Pompadour, Edgar Allan Poe, Thomas Jefferson, Karl Marx, Alfred Nobel, Sigmund Freud i dr.

Migrena obično traje od četiri do 72 sata, a definira se kao pulsirajuća glavobolja umjerenog do jakog intenziteta. Uz to, javlja se na jednoj strani glave, a neki od simptoma su i mučnina, izražena osjetila i preosjetljivost.

Bol počinje u području čela, oka i sljepoočnice, a mogu biti prisutni i poremećaji apetita, kod nekih se osoba javlja povećana potreba za slatkim. Još jedan od simptoma su poremećaji raspoloženja. Isto tako, u slučaju fizičke aktivnosti dolazi do pogoršanja boli. Dvije osnovne vrste migrene su s aurom i bez aure.

Migrena bez aure je obična migrena, a simptomi su prethodno navedeni. Migrena s aurom zahvaća četvrtinu bolesnika, a neki od simptoma su poremećaji vida koji uključuju razne svjetlucajuće ili crno-bijele podražaje, slijepe mrlje i slično. Isto tako, javljaju se i osjetni simptomi, a u nekim slučajevima može doći i do poremećaja govora, primjerice otežanog izgovaranja riječi. Aura obično traje od pet do 20 minuta, a najviše do jedan sat prije razvoja glavobolje. Nakon toga se razvija pulsirajuća bol. Vrlo je važno da pacijenti poznaju svoju bolest kako bi prepoznali simptom aure i njezino trajanje. U slučaju da to traje dulje od jednog dana, tada postoji mogućnost da je riječ o kompliciranoj migreni.

Postoji i migrena s produljenom aurom. U tom slučaju, simptom aure traje dulje od sat vremena, a manje od sedam dana. Češće se javlja kod bolesnika koji dugi niz godina boluju od migrene. Isto tako, može se javiti i aura bez migrene. Postoji i familijarna hemiplegična migrena, čiji su simptomi prolazna slabost udova, a za ovu je podvrstu karakteristična pozitivna anamneza. Još jedan tip migrene je bazilarna migrena koja se javlja kod mlađih osoba, a neki od simptoma mogu biti oslabljen sluh, šum, vrtoglavica, dvoslike, nesiguran hod, poremećeni osjet i slično.

Žene puno češće pate od migrene, točnije dvostruko više. Ova vrsta glavobolje povezana je s hormonima te se javlja u predmenstrualnom razdoblju i za vrijeme ovulacije. Migrene obično prestaju u menopauzi, a nije neuobičajeno da se u trudnoći jave prvi napadaji. Migrene imaju i muškarci. Provocirajući faktor kod oba spola su stres te klimatske promjene. Naime, migrene se češće javljaju kada je ciklona.

S obzirom na to da je migrena kompleksno stanje, vrlo je važno da pacijenti vode brigu o tome što može biti potencijalni okidač za pojavu te vrste glavobolje, posebice ako im to utječe na kvalitetu života. Upravo je identifikacija rizika prvi korak u liječenju.

Stoga se pacijentima s čestim napadajima preporučuje da vode dnevnik rizičnih čimbenika. Pacijentu se daje lista uobičajenih “okidača” koji dovode do napadaja, a njegova je zadaća bilježiti prisutnost tih čimbenika bez obzira na to je li došlo do migrene ili ne. Kod većine, točnije kod dvije trećine pacijenata prisutni su određeni okidači. Ponekad je prisutno više njih, a kako migrena može biti i genski određena, treba i to imati na umu.

Izbjegavanje čimbenika koji dovode do napadaja ključno je u liječenju migrene. No u nekim se slučajevima okidač jednostavno ne može izbjeći ili identificirati.

Neki poznati čimbenici rizika su premalo ili previše sna te promjena rutine spavanja, alkohol, nedovoljan unos tekućine ili njezin pretjeran gubitak. Okidač mogu biti i određene vrste namirnica, a hrana se smatra okidačem ako se migrena javi u roku od šest sati od obroka te dođe do poboljšanja nakon prestanka uzimanja određene namirnice. To mogu biti razni aditivi hrani, pojačivači okusa, umjetni zaslađivač, prerađene mesne namirnice, čokolada itd. Na pojavu migrene može utjecati i gladovanje te preskakanje obroka, poremećaji raspoloženja poput depresije ili tjeskobe. Negativan utjecaj može imati i dugotrajna izloženost svjetlu, jakim mirisima i buci. Pretjerana tjelesna aktivnost ili pak manjak fizičke aktivnosti također je jedan od potencijalnih čimbenika rizika. Promjena vremena, pušenje, previše kofeina ili nagli prestanak konzumacije kave isto su neki od okidača. Kod žena to može biti menstrualni ciklus, posebno promjene kod menstruacije i ovulacija. Menstrualna migrena je rijetkost, a javlja se isključivo nekoliko dana uoči menstruacije.

Česti provocirajući čimbenik je stres koji je uključen u čak 80 posto napadaja. Okidač može biti čak i relaksacija nakon stresnog razdoblja, stoga je vrlo važno suočiti se s tim problemom i pronaći način da se stres svede na minimum. Kontrolom stresa može se očekivati smanjena učestalost napadaja migrene izazvane time.

Prepoznavanjem čimbenika rizika te simptoma, migrenski napadaji mogu se značajno smanjiti. Stoga je vrlo važno ne provoditi samoliječenje, što je često dok ne dođe do pogoršanja svakodnevice, već potražiti pomoć liječnika na vrijeme. Ova se vrsta glavobolje obično liječi triptanskim preparatima, koji pokazuju nabolje djelovanje u početku. Prije svega su korisni u smanjivanju duljine trajanja, a ponekad i učestalosti napadaja. Tri osnovne skupine lijekova koriste se kod odraslih osoba u slučaju vrlo jakog i učestalog napadaja koji dugo traje. To su antiepileptici, antidepresivi i beta-blokatori. Navedene lijekove obično preporučuje neurolog.

Osim navedenog, aromaterapija, magneziji, vitamin B2 i E, topli i hladni oblozi također su neki od preparata i pripravaka koji su se pokazali korisnima. Dovoljna količina sna, pravilna prehrana te što manje stresa jednako su važni u liječenju migrene.

S obzirom na to da je stres vrlo čest okidač, bitno je pronaći nešto što će ga svesti na minimum. Vježbe disanja, fizička aktivnost, akupunktura, biofeedback neki su od načina pomoću kojih se stres može smanjiti. No bitno je imati strpljenja i biti ustrajan jer ništa ne dolazi preko noći.

Jedan od nedostataka je visoka cijena terapija, kao i sama činjenica da je migrena uistinu kompleksno stanje i velik izazov u liječenju. Ipak, zdravijim navikama i suradnjom s liječnicima napadaji se mogu smanjiti i time omogućiti kvalitetan život pacijentu, s puno manje boli.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI