SVAKI PETI HRVAT UMRE OD SRČANOG UDARA: Na ovo morate pripaziti kako biste ostali zdravi

Svake se godine 29. rujna obilježava Svjetski dan srca. Prilika je to da se zapitate brinete li dovoljno o zdravlju svojeg srca.

A koliko je bitno voditi računa o toj važnoj ‘pumpi’ našeg organizma, govori podatak kako je svake godine tjelesna neaktivnost povezana s milijun smrti koje se mogu spriječiti.

Redovita tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa, hipertenzije, prekomjerne tjelesne težine te poboljšava mentalno zdravlje i kvalitetu života.


Srčanožilne bolesti su vodeći uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, čime čine velik javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da godišnje u svijetu od srčanožilnih bolesti umire oko 17,5 milijuna ljudi, a do 2030. godine ta bi brojka mogla porasti i do 23 milijuna ljudi.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2018. godine od posljedica je srčanožilnih bolesti u Hrvatskoj umrlo nešto više od 23 000 osoba odnosno 43 posto ukupno umrlih. Vodeći uzrok smrtnosti je srčani udar od kojeg umire gotovo svaki peti Hrvat.



Kako bi se smanjio rizik srčanožilnih oboljenja, koji je moguće postići i do 80%, bitno je pridržavanje općepoznatih higijensko-dijetetskih mjera uz adekvatno liječenje postojećih srčanožilnih oboljenja kao što su povišeni krvni tlak, povišena masnoća u krvii/ili šećerne  bolesti.

Stručnjaci preporučuju konzumaciju zdrave i uravnotežene prehrane, vođenje aktivnog života (Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ukupno 150 minuta aerobičke aktivnosti podijeljene kroz 5 dana), apsolutna apstinencija od pušenja i postizanja, odnosno održavanje umjerene tjelesne težine (BMI <25kg/m2).

Nepridržavanje navedenih preporuka izrazito je štetno za zdravlje srca. Pušenja je posebno rizični čimbenik. Pušači imaju od 2 do 4 puta veću mogućnost srčanog udara te je srčani udar smrtniji za 70% kod pušača. Unatoč tome što mnogi pušači kažu da su “reaktivni pušači”, važno je imati na umu da i jedna cigareta dnevno značajno podiže rizik od srčanog oboljenja.

Kako preventirati i liječiti srčanožilne bolesti pročitajte u nastavku:

Liječnici za zdravlje srca preporučuju mediteransku prehranu. Tu se ubrajaju voće, povrće, cjelovite (integralne) žitarice, mahunarke, riba i piletina. Opisane namirnice su uz maslinovo ulje bogate nezasićenim masnim kiselinama (“zdrave masne kiseline”), poput omega-3 kiseline, koje smanjuju razinu masnoća u krvi i samim time direktno utječu na smanjenje rizika od srčanožilnih oboljenja.

Ne manje važan je i dnevni unos soli (preporučena dnevna doza <5g što predstavlja do jedne čajne žličice) koji također značajno utječe na naš srčanožilni status, a u mediteranskom tipu prehrane predstavlja nešto manji problem s obzirom na širok izbor raznolikih začina i mirodija koje se koriste i daju jelu pun okus.

Glede pića, na osnovu brojnih epidemioloških istraživanja, danas se smatra da je zdrava i poželjna konzumacija manjih doza alkoholnih pića, prvenstvenocrvenog vina (preporučena dnevna doza je 1,5 dcL). Naime, svoj blagotvoran učinak na srčanožilni status vino duguje skupini spojeva pod nazivom polifenoli koji osim što povoljno utječu na lipidni profil, djeluju istodobno i na stijenke krvnih žila odnosno unutarnje puteve zgrušavanja.

Ono što je nažalost problem jest što srce najčešće javlja neku vrstu tegoba onoga trenutka kada je bolest u uznapredovaloj fazi. Svjesni toga, liječnici neprestano apeliraju na svoje bolesnike da redovito kontroliraju i liječe svoje poznate rizične čimbenike, neovisno o postojanju bilo kakvih subjektivnih tegoba. U slučaju odsutnosti istih preporuka je učiniti tzv. probir za muškarce iznad 55. godine života odnosno žene iznad 65. godine života.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI