STRUČNJACI ODGOVARAJU: Zašto su žene i djeca otporniji na koronavirus?

Foto: iStock

“Koronavirus će se sljedećih tjedana i mjeseci širiti velikom brzinom te će se inficirati dvije trećine građana. Ništa se neće promijeniti ni kada postane toplije i kada prođe klasičan period gripe”, kaže prof. dr. Christian Drosten, glavni virusolog berlinske klinike Charité.

Doduše, infekcija će kod većine inficiranih imati blag tijek. Tako će većina ljudi na jesen, kada se očekuje sljedeći val prehlada, već imati antitijela protiv SARS-CoV-2.

Najugroženiji će i dalje biti stariji ljudi, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine naviše eksponencijalno raste. U Kini je, na primjer, stopa smrtnosti među inficiranima starim do 40 godina – 0,2 posto, između 70 i 79 godina – 8 posto, a među starijima od 80 godina – 14,8 posto.

Zato bi sljedećeg tjedna trebalo povesti računa prije svega o zaštiti starijih ljudi, posebno onih koji su već oboljeli, ili su bili oboljeli, od nekih drugih bolesti. Ta rizična grupa bi trebala izbjegavati skupove, koncerte i slično.

Većina umrlih od virusa je već prije inficiranja bila bolesna. Prema analizi koju je Svjetska zdravstvena organizacija provela u Kini, ugroženi su prije svega stariji ljudi s bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom, visokim krvnim tlakom, kroničnim oboljenjima dišnih puteva i karcinomom.



Prema navodima SZO-a, muškarci mnogo češće obolijevaju od virusa SARS-CoV-2 nego žene. Stopa smrtnosti u Kini je među muškarcima sredinom veljače bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slična raspodjela postojala je još 2003. kada je izbio SARS u Hong Kongu. Inače, i sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene.

Imunitet žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji potiče rad imuniteta i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški testosteron, za razliku od njega, blokira imunitet.

Osim toga, postoje i “genetski razlozi”, rekao je molekularni biolog Thomas Pitchman. On kaže da su “imunorelevantni geni, primjerice oni koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-kromosomu”. Kako žene imaju dva X-kromosoma, a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena.

Osim genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini, na primjer, puši oko 52 posto svih muškaraca, dok ni tri posto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem osjetljivija su na virus.

Naravno da se i djeca mogu zaraziti, ali ona ne obolijevaju te pokazuju samo slabe simptome. Još nije točno objašnjeno zašto je to tako. Medicina smatra da kod djece djeluje takozvani urođeni “nespecifični sistem”.

Zaštita od prvih izazivača bolesti dobiva se već u fazi fetusa, a kada se dijete rodi, s majčinim mlijekom. U urođenu zaštitu organizma ubrajaju se i stanice koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju preko sluzokože ili kože.

Ova “pasivna imunizacija” obično je dovoljna za period dok se imunitet djeteta ne uspostavi u punoj mjeri. A to se događa do 10. godine života. I poslije toga imunitet cijeli život ostaje sposoban učiti kako se boriti protiv drugih izazivača bolesti.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI