STIGMA KOJA LJUDE UDALJUJE OD NUŽNE POMOĆI! Ova bolest ne bira, puna je mitova, a oni koje zahvati – neizmjerno pate!

Broj ljudi s depresijom u svijetu stalno se povećava. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresijom je zahvaćeno više od 264 milijuna ljudi. Predviđalo se da će do 2020. godine ona postati drugi globalni zdravstveni problem, a ako zasebno gledamo žensku populaciju, onda bi taj zdravstveni problem bio na prvom mjestu. Povodom Europskog dana borbe protiv depresije razgovarali smo s doc.dr.sc. Tihanom Jendričko, pročelnicom Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče.

Što je depresija?
Depresija je ozbiljan psihički poremećaj koji utječe na naše osjećaje, misli, ponašanje, uključuje čitav emocionalnih i tjelesnih problema, te predstavlja stanje iznimne duševne boli. To nije samo prolazna navala tuge, kratkotrajna promjena raspoloženja nakon nekog uznemirujućeg događaja, niti je znak nečije slabosti ili lijenosti. Također, to nije stanje iz kojeg se osoba može sama izaći snagom svoje volje. Može znatno narušiti svakodnevno funkcioniranje, a u težim slikama iščezava motivacija za životom, osoba sebe i svoj život doživljava bezvrijednim, što u najtežim slučajevima može rezultirati suicidom. Simptomi koji ukazuju na prisustvo depresije prisutni su veći dio dana, gotovo svaki dan u trajanju od najmanje dva tjedna, a uključeni su osjećaj tuge, beznađa, plačljivost, razdražljivost, gubitak interesa ili zadovoljstva u onome u čemu se ranije uživalo; poremećaj spavanja, osjećaj umora i gubitka energije, najčešće apetit i tjelesne težine, tjeskoba, usporeno razmišljanje, osjećaj krivnje uz predbacivanje za dosadašnje životne odluke, poteškoće koncentracije i pamćenja, učestala promišljanja o smrti, suicidalne misli ili pokušaj suicida, različiti tjelesni bolovi (glavobolje, križobolje, itd.). Potrebno je istaknuti da nije svako tužno raspoloženje depresivni poremećaj već može biti normalna reakcija na određenu stresnu situaciju.

Kako depresija nastaje?
Nastanak depresije ovisi o nizu različitih čimbenika – bioloških, psiholoških i socijalnih. Specifičnije rečeno, događaju se poremećaji na razini neurotransmitera ili hormona (npr.tijekom trudnoće, nakon poroda, kod poremećenog rada štitnjače). U proces nastanka depresije uključene su i individualne biološke razlike i naše naslijeđene osobine jer kao što je već poznato depresija se češće javlja kod krvnih srodnika. Ona također može nastati kao posljedica uzimanja nekih lijekova, kao što su kortikosteroidi, oralni kontraceptivi, tjelesnih bolesti, poput dijabetesa, moždanog udara, multiple skleroze ili karcinoma te različitih infekcija kao na primjer AIDS, hepatitis. Dakle, radi se o složenom međudjelovanju različitih čimbenika.

Kako utječe na ljude?
Važno je istaknuti da osim što je depresija bolest čitavog organizma i izvor neizmjerne duševne patnje, ona ne predstavlja težinu i teret samo oboljelima, nego i najbližoj okolini oboljele osobe koji također pate. Često u prvom redu jer imaju osjećaj da im ne mogu pomoći. Oboljelima koji nemaju podršku i razumijevanje svoje okoline iznimno je teško, posebice ako nailaze na reakcije i savjete kao što su: „trebaš se samo malo trgnuti, uživaj u malim stvarima“, itd. Depresija utječe na cjelokupan život i funkcioniranje, tako da se posljedice primjećuju u svim aspektima života – od poslovnog, privatnog, društvenog života pa sve do najbeznačajnih aktivnosti koje ranije osoba nije niti zamjećivala da ih obavlja – tijekom depresije osoba ima osjećaj da mora uložiti izniman trud kako bi se uspjela pokrenuti.

Negdje sam pročitala da će u 2020. godini depresija biti drugi uzrok bolesti, odmah iza bolesti srca i krvnih žila. Je li tome tako?
Već dulje vremena postoje takva predviđanja, što potvrđuju raniji podaci koji na žalost govore u prilog globalnog porasta depresije. Ovaj poremećaj predstavlja značajan javnozdravstveni problem zbog svog pobola, ali i smrtnosti. Također, uzrok je radne nesposobnosti, povećanog rizika od kardiovaskularnih i niza tjelesnih bolesti, a doživotni rizik obolijevanja od depresije kreće se između 20 do 30 posto.



Koliko ljudi u Hrvatskoj ima dijagnozu depresije?
Podaci govore da oko 5,1 % muškaraca i 6,2 % žena u Hrvatskoj boluju od depresije. Međutim, čak u 60% slučajeva depresija je neprepoznata i neliječena. Razlozi tome su stigmatizacija oboljelih osoba od strane društva, samostigmatizacija (osobe svoju bolest doživljavaju kao kaznu, slabost ili samoskrivljeno stanje) te otežano razlučivanje nekih tjelesnih i bolnih sindroma od depresivnih simptoma koji na taj način mogu maskirati depresiju.

Pretpostavljam da ima više vrsta depresije?
Premda se može dogoditi da netko proživi samo jednu depresivnu epizodu tijekom života, ipak se kod depresivnog poremećaja radi o ponavljajućim epizodama pa u tom slučaju govorimo o povratnom depresivnom poremećaju. Po svojoj težini ona može biti blaga, umjerena i teška. U sklopu depresivne epizode kod nekih se osoba mogu pojaviti i neki psihotični simptomi kao što su halucinacije ili sumanute ideje. Vrlo često ovaj tip depresije zahtijeva bolničko liječenje, a nužno je uvođenje antipsihotika u terapiju. Kod reaktivne depresije radi se o depresivnim simptomima koji se javljaju nakon što je osoba doživjela neku stresnu situaciju ili teški životni problem. U tom slučaju njena depresija je zapravo normalna reakcija na doživljenu situaciju, no traje dulje i intenzivnije od uobičajenog. Postoji podtip depresije koji nazivamo atipičnim, naime za razliku od karakterističnog gubitka apetita i nesanice, kod ovog tipa javlja se pojačan apetit, ponekad i faze prejedanja te povećana potreba za snom. U sklopu depresije mogu se pojaviti i simptomi anksioznosti. Obično je pridružen osjećaj težine, „olovnog umora“ u rukama ili nogama. Depresivne epizode javljaju se i u sklopu bipolarnog poremećaja kod kojeg se zapravo najčešće radi o izmjenama depresivnog i maničnog ili hipomaničnog raspoloženja. Važno je spomenuti i poslijeporođajnu depresiju koja uključuje različite emocionalne promjene i promjene u ponašanju majke, a mogu se javiti nakon poroda. Mogući uzrok su upravo intenzivne i nagle hormonske promjene koje se događaju s porodom, nakon trudnoće. Ovaj poremećaj može biti vrlo ozbiljan i direktno se odraziti na novorođenče, a uključuje učestale promjene ponašanja, umor, plakanje, razdražljivost, osjećaje krivnje i tjeskobe zbog predbacivanja što se ne može adekvatno brinuti za sebe i dijete. Možda da napišeš da postoje brojne podjele depresije i prema skupinama; depresije u adolescnciji, depresija u reproduktivnoj dobi, depresija starije životne dobri….

Kako se liječi?
Depresiju možemo liječiti lijekovima, psihoterapijom i socioterapijskim metodama. Antidepresivi su neizostavna terapija kod umjereno teških i teških oblika depresije. Najbolje rezultate daje kombinacija svih metoda, u prvom redu lijekova i psihoterapije. Tijekom pregleda odlučujemo, ovisno o težini simptoma, funkcionalnosti bolesnika, podršci okoline, subjektivnom osjećaju patnje, istovremenom postojanju drugih bolesti te drugim važnim okolnostima u životu osobe, hoće li se liječenje provoditi ambulantno ili u bolnici. Važno je istaknuti da se depresivne epizode u velikom postotku liječe, u oko 70-80% slučajeva. Bolesnika treba upoznati s time da je antidepresivima potrebno neko vrijeme da njihov učinak postane vidljiv, obično nekoliko tjedana, kako se ne bi pogrešno pomislilo da je lijek neučinkovit, već ga treba nastaviti redovno uzimati. Psihoterapijsko liječenje pomaže u boljem razumijevanju psihološke pozadine bolesti, razvijaju adekvatnijih mehanizama nošenja sa životnim situacijama i kako mi kažemo „unutarnjim konfliktima“, a također je potrebno određeno, ponekad i dulje vrijeme, kako bi se mogli vidjeti rezultati. No, sav taj trud i ulaganje u liječenje ima smisla jer donosi dugoročne rezultate. Važno je napomenuti kako bi se rad na sebi trebao nastaviti i nakon poboljšanja simptoma što je zalog u smislu prevencije pojave nove depresivne epizode. Navedeno uključuje i dovoljno dugo uzimanje lijekova jer prerani prestanak uzimanja antidepresiva može rezultirati novim pogoršanjem ili dovesti do tek djelomičnog gubitka simptoma.

Što ako se ne liječi? Do čega sve može dovesti?
Neliječena depresija dovodi do niza emocionalnih i zdravstvenih problema, intelektualnih i tjelesnih, problema na poslu, školovanju, u svakodnevnom funkcioniranju što uključuje povlačenje od obitelji, izbjegavanje društvenih kontakata, zanemarivanje slobodnih aktivnostima i svih drugih aktivnostima u kojima je osoba ranije uživala. U uznapredovalom stadiju prisutna je nemogućnost obavljanja osnovne brige oko sebe, pa osobi postaje problem ustati iz kreveta, održavati osobnu higijenu, istuširati se, brinuti za djecu. Dakle, održava se na osobu, ali i na njenu okolinu. Ostale komplikacije mogu uključivati prekomjernu konzumaciju alkohola, suicidalna razmišljanja ili pokušaj suicida, pretilost, različite tjelesne komplikacije i bolesti, razvoj drugih psihičkih poremećaja (npr. panični poremećaj). Neliječena depresija može trajati oko 6 do 24 mjeseci, dok većina liječenih depresivnih epizoda traju 2 do 3 mjeseca. Liječenje važno započeti što ranije, jer na taj način, osim skraćivanja perioda emocionalne patnje, zaustavljamo i proces daljnjeg propadanja moždanih stanica i psihičkih funkcija. Kao i svaku bolest, ako je uznapredovalija i ako je zamakla u teži stadij, kompliciranije ju je liječiti.

Bori li se sustav uspješno s depresijom?
U borbi protiv depresije važnu ulogu ima zaštita mentalnog zdravlja što uključuje različite metode prevencije i ranog prepoznavanja prvih znakova depresije, promociju mentalnog zdravlja uz povećanje svjesnosti o ulozi mentalnog zdravlja. Edukacija javnosti u koju trebaju biti uključeni stručnjaci različitih profila, implementacija anti-stigma programa, programi za potporu osobama oboljelim od depresije i njihovim obiteljima od iznimne su važnosti. Puno se čini i učinjeno je na tom području, no još je uvijek puno posla. Učinkovit i sveobuhvatan sustav uključuje promociju, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, brigu i oporavak, a u tom je području potrebno još puno toga učiniti.

Je li istina da sve mlađi ljudi obolijevaju od depresije?
Možemo reći da depresija u doba adolescencije djelomično predstavlja i uobičajen dio procesa tog kompleksnog doba sazrijevanja. To je vrijeme velikih promjena, odrastanja, ali i kriza, budući da istovremeno više nije dijete, ali niti odrasla osoba. Razvija se u svakom aspektu svog identiteta. No, to je i vrijeme kada se može javiti depresivni poremećaj koji se ponešto po svojim simptomima može razlikovati od depresije u odrasloj dobi. Može se manifestirati zabrinutošću, različitim tjelesnim bolovima, odbijanjem odlaska u školu, lošim ocjenama, pretjeranom osjetljivošću, konzumacijom psihoaktivnih tvari. Na mladim osobama je veliki teret očekivanja, okoline, vršnjaka, ali i vrlo često samih od sebe, perfekcionizma zbog kojeg nikako ne uspijevaju biti zadovoljni svojim postignućima i sobom. Uključenost u društvene mreže pruža često lažan osjećaj podrške, prijateljstava i uklopljenosti, a istovremeno im nameće potrebu za stalnim natjecanjem i pokazivanje drugima koliko su uspješni i sretni. U svemu tome udaljavaju se od stvarnog sebe izgrađujući lažnu sliku o sebi, gubeći kontakt s vlastitim željama i potrebama. U konačnici ostaju prazni i usamljeni.

Pogađa li depresija više žene ili muškarce?
Depresija se češće dijagnosticira kod žena, omjer žena prema muškarcima je između 1,5:1 i 2:1. Tome je više razloga. Žene češće traže pomoć i liječenje. Položaj žene u suvremenom društvu je takav da su u svojim pravima, ali i obavezama uglavnom izjednačene u odnosu na muškarce. Dakle, osim kućanskih obaveza, one ispunjavaju i niz drugih zahtjevnih zadaća koje uključuju radno mjesto i zarađivanje. Niz svih obaveza dovodi do velike iscrpljenosti. Poznate su biološke i hormonalne razlike, tako da kod žene postoje na hormonalni varijacije na mjesečnoj i dnevnoj razini, ali ovisno i o periodu života. Isto tako, žene su izražajnije u iskazivanju svojih emocija, dok muškarci znaju emocije tuge i žalosti skrivati iza agresivnog ponašanja, konzumacije alkohola ili druge vrste dezinhibiranog ponašanja.

U kojem životnom razdoblju se depresija najčešće javlja?
Depresija se može javiti u bilo kojoj dobi, no obično počinje u adolescenciji, u dvadesetim ili tridesetim godinama. Čimbenici koji vjerojatno mogu povećati rizik za razvoj depresije su određene crte ličnosti (pesimizam, samokritičnost, ovisnost o drugima, sniženo samopouzdanje), traumatski ili stresni događaji (gubitak bliske osobe, bilo koja vrsta zlostavljanja, egzistencijalni problemi, problemi u bliskim odnosima), ranija povijest depresije, bipolarnog poremećaja, alkoholizma, pokušaja suicida, anksioznog poremećaja, poremećaja prehrane ili PTSP-a. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti ili karcinoma pod posebnim su rizikom obolijevanja od depresije. Osim mladih, kao posebnu vulnerabilnu skupinu izdvojila bih osobe starije životne dobi koji su, najčešće osim tereta niza tjelesnih bolesti vezano uz dob, ranjivi i zbog povećane izloženosti usamljenosti, raznim ograničenjima, gubicima bližnjih te često financijskog oskudici.

Postoje li neki mitovi i zablude o depresiji na koje biste željeli upozoriti javnost? Primjerice, navodim neke na koje sam naišla – depresija i tuga su jedno te isto, samo labilne osobe i slabići pate od depresije, depresija je izmišljena bolest, depresija je posljedica stresa, klinička slika depresije je ista za sve, depresija je neizlječiva, tablete su dovoljne za liječenje depresije, uzimanje antidepresiva razvija ovisnost, depresija je isključivo psihička bolest, pojava depresije u starih ljudi je normalna pojava, antidepresivi povećavaju rizik od samoubojstva…

Da, depresija je bremenita mitovima. Sve što ste napisali jesu mitovi koji se odnose na depresiju. Ona je jedna od najstigmatiziranijih psihičkih bolesti jer procjenjuje stanje/raspoloženje koje može biti i normalno. Ona je duboko individualno iskustvo koje onda procjenjujemo po svojim mjerama. Uvriježilo se misliti kako je depresija manjak volje i želje, manjak interesa da nam bude bolje. To je možda i najjača stigmatizacija koja mnoge ljude udaljuje od nužne pomoći.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI