Poznato je da gripa može dovesti do značajnih respiratornih simptoma kao što su upala pluća, bronhitis i bakterijska infekcija pluća.
Učinke virusa na srce u prošlosti je bilo teže dokazati, dijelom zato što mnogi pacijenti već imaju poznatu predispoziciju za srčane događaje, a dijelom zato što se srčani udar često događa tjednima nakon pojave gripe.
Nedavno istraživanje donijelo je nekoliko važnih zaključaka: Kardiovaskularne smrti i epidemije gripe rastu otprilike u isto vrijeme.
Pacijenti imaju šest puta veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar u tjednu nakon infekcije gripe nego u bilo kojem drugom trenutku tijekom godine.
U jednoj studiji koja je proučavala 336.000 primljenih u bolnicu zbog gripe, 11,5% njih doživjelo je ozbiljan srčani udar.
Druga studija koja je proučavala 90.000 laboratorijski potvrđenih infekcija gripom pokazala je zapanjujuće sličnu stopu od 11,7% onih koji su doživjeli akutni kardiovaskularni događaj.
Jedan od osam pacijenata, ili 12,5% primljenih u bolnicu s gripom, doživio je kardiovaskularni događaj, pri čemu je 31% onih kojima je potrebna intenzivna njega, a 7% umrlo od posljedica tog događaja, pokazala je druga studija.
Razlog zbog kojeg gripa toliko opterećuje srce i krvožilni sustav ima veze s upalnim odgovorom tijela na infekciju. Nesrčane komplikacije virusne bolesti, uključujući upalu pluća i zatajenje dišnog sustava, mogu znatno pogoršati simptome zatajenja srca ili srčanu aritmiju.
Ukratko, dodatni stres na kardiovaskularni sustav mogao bi biti suviše jak za već oslabljen srčani mišić.
Budući da virusi gripe neprestano mutiraju, znanstvenici svake godine mijenjaju cjepivo. U prosjeku je učinkovit u sprječavanju infekcije u 40% slučajeva. Iako to možda ne zvuči posve ohrabrujuće, dovoljno je da značajno smanji rizik od teške bolesti kod većine ljudi.