Svake godine na prvi dan proljeća obilježava se Dan narcisa. Riječ je o danu koji je namijenjen jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke, a u Hrvatskoj se obilježava od 1997. godine.
U Hrvatskoj je u 2019. godini zabilježeno 2999 slučajeva raka dojke, a od te zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene. Rak dojke najčešće je sijelo raka kod žena i treći je maligni uzrok smrti kod žena, iza raka pluća i debelog i završnog crijeva.
U povodu Dana narcisa razgovarali smo s dr. Andreom Šupe Parun, specijalistkinjom epidemiologije koja je već godinama nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
* U čemu je važnost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke?
Prije svega, važno je reći kako je od početka Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2006. godine smrtnost smanjena za 25 posto.
Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 do 69 godina. Žene na kućnu adresu dobiju pozivno pismo sa svim podacima gdje se trebaju javiti, ali i brojem besplatnog telefona putem kojeg mogu promijeniti termin pregleda ili dogovoriti pregled. Ciljevi programa probira su smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke. Jako je važno da se žene redovito odazivaju na poziv jer samo rano otkrivanje bolesti jamči uspješno liječenje i izlječenje. Znamo da se više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje u tom je slučaju 96 posto.
Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.
Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 posto, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 posto žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, do 2 posto dijagnosticirano je s udaljenim metastazama i do 19 posto stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen.
* Ima li više slučajeva sada nego što ih je bilo prije pet godina?
Prema posljednjim podacima Registra za rak u posljednjih pet godina (2015.-2019.) incidencija raka dojke raste, što je i očekivano jer nam populacija stari, a visoka dob je najveći rizik za razvoj raka. Spriječiti rak dojke malo je moguće, ali je zato važno otkriti ga na vrijeme, kada bolest nije uznapredovala. Međutim, kada govorimo o mortalitetu, podaci su povoljniji. Od 2015. mortalitet od raka dojke je u padu. Tako smo 2015. imali 1038 umrlih žena od raka dojke, a 2020. su umrle 722 žene. Pad mortaliteta posljedica je kontinuiranog pozivanja žena na mamografiju u sklopu organiziranog programa, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja ove bolesti. Rak dojke također više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu.
* Koliko se žena u prošloj godini odazvalo na pregled?
U 2021. odazvalo se oko 55 posto žena na poziv te je obavljeno 112.033 mamografskih pregleda u sklopu Nacionalnog programa. Za vrijeme pandemije covid-19 bilježi se blagi pad u odazivu jer je dosadašnji odaziv iznosio oko 60 posto.
* S kakvim ste se izazovima suočili za vrijeme pandemije koronavirusa u svom radu?
U vrijeme pandemije covid-19 mamografski probir nije se provodio samo tri mjeseca, i to u proljeće 2020. za vrijeme lockdowna. Sve žene koje su tada propustile svoj termin dobile su u jesen 2020. ponovljeni poziv.
Jedan manji dio žena se zbog straha od zaraze nije odazivao na poziv pa se zato bojimo da ćemo dio bolesnica zateći u višem stadiju bolesti nego prije epidemije, a onda je i prognoza za ishod bolesti, nažalost, lošija. Usudila bih se reći da se to manje odnosi na žene koje su prema dobi uključene u program, a nešto više na one koje nisu jer one nisu aktivno pozivane. Dio bolesnica će zanemariti simptome i neće otići na pregled ili neće otići na preventivni pregled, a svatko tko prepozna neke simptome treba se javiti svom izabranom liječniku obiteljske medicine i bit će upućen tamo gdje treba.
* Kakvi smo u usporedbi s drugim europskim zemljama po smrtnosti i ranom otkrivanju raka dojke?
Ako usporedimo mortalitet od raka dojke u Hrvatskoj s ostalim zemljama članicama EU-a (EU-27), stanje je bolje nego kod mnogih ostalih sijela raka. Prema podacima Eurostata o smrtnosti od zloćudnih bolesti (isključujući nemelanomski rak kože) u 2018. godini Hrvatska se nalazi na 2. mjestu, iza Mađarske, dok se po smrtnosti od raka dojke nalazi na 15. mjestu, nešto bolje od prosjeka EU-a.
* Namjerava li se proširiti poziv i na žene mlađe od 50 godina u sljedećem razdoblju?
Zasad se ne planira proširiti organizirani program na žene ispod 50 godina, što je slučaj i u gotovo svim europskim zemljama.
Razlog je što gotovo 50 posto novooboljelih žena od raka dojke pripada skupini od 50 do 69 godina. Treba naglasiti da je znatno veći broj novooboljelih iznad 70 godina nego ispod 50 godina.
U dobi ispod 50 godina godišnje od raka dojke umire 50-60 žena, u dobi između 50 i 69 od raka dojke umire oko 250 žena, a u dobi iznad 70 godina godišnje umire nešto više od 400 žena.
Sami podaci govore o tome da žene sa 70 i više godina ne trebaju prestati s redovitim pregledima te da u dogovoru s liječnikom obiteljske medicine trebaju redovito odlaziti na mamografske preglede iako više nisu obuhvaćene nacionalnim programom.
* Na koji ćete način ove godine obilježiti Dan narcisa?
S obzirom na pandemiju, usmjerit ćemo se nešto više na digitalne kampanje, ali i na promociju programa putem TV i radijskih spotova, kao i na razna gostovanja u medijima s naglaskom na redovite odlaske na preglede i odaziv na poziv na mamografiju. Ovisno o epidemijskim prilikama, a u suradnji s nevladinim udrugama, obilježit ćemo Dan narcisa organizacijom javnozdravstvenih akcija na mnogim trgovima i ulicama diljem naše zemlje.
* Kakva je situacija sa ženama u ruralnim područjima? Kakav odaziv bilježite izvan gradskih sredina?
Odaziv se na razini države dosta razlikuje ovisno o županiji.
Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80 posto, a najveći odaziv imaju Međimurska, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija, i to u rasponu od 70 do 80 posto.
* Kada bi žene trebale početi s pregledom dojki?
Svaka žena bi svoju prvu mamografiju trebala obaviti između 38 i 40 godina. U žena mlađih od 40 godina mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se jedanput godišnje obaviti ultrazvučni pregled dojki. Međutim, žene kod kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci mamografiju ipak valja obaviti, unatoč mlađoj životnoj dobi.
Kod žena koje pripadaju skupini žena s visokim rizikom za razvoj raka dojke preglede treba započeti ranije od navedenog. Žene s visokim rizikom za razvoj raka dojke one su koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu na rak dojke (srodnik imao rak dojke) ili imaju potvrđenu mutaciju BRCA 1 ili BRCA 2 gena. 5 do 10 posto svih karcinoma dojke je nasljedno, a jedan dio njih je nosilac genske mutacije. Ženama s visokim rizikom, osim mamografije i ultrazvuka, preporučuje se i magnetska rezonancija jedanput godišnje počevši sa 25-30 godina.
Počevši od dvadesete godine, svaka žena treba redovito obavljati samopregled dojki. Važno je to činiti jedanput mjesečno, čak i za vrijeme trudnoće.
Najbolje je vrijeme za samopregled dojki tjedan ili dva nakon početka mjesečnice. Ako žena više nema mjesečnicu, treba odrediti dan u mjesecu kada će to učiniti.
Treba, međutim, biti svjestan da se samopregledom ne može napipati svaki tumor, a osobito ne onaj vrlo mali. Samopregled nije jedina niti je dovoljna metoda u ranom otkrivanju raka dojke i ne može zamijeniti dijagnostičke postupke.
Postupak samopregleda promatranjem dojki:
- stati ispred ogledala i pažljivo promotriti dojke – najprije sprijeda, a zatim se polako okrenuti na jednu i drugu stranu.
- podignuti ruke iznad glave, gurnuti ramena prema naprijed i ponovno promotriti ima li na dojkama bilo kakvih promjena.
Postupak samopregleda opipavanjem dojki:
Za pregled svake dojke koristi se suprotna ruka.
- podignuti lijevu ruku i prstima desne ruke pažljivo opipati lijevu dojku: počinje se s gornjom vanjskom stranom dojke i kružnim pokretima pipa se dojka s gornje i donje strane dok se ne pretraži cijela. Nakon toga valja na isti način opipati i cijelu lijevu pazušnu jamu.
- podignuti desnu ruku, a prstima lijeve ruke na isti način pretražiti desnu dojku, potom i desnu pazušnu jamu.
- preporučuje se grudi opipavati i u ležećem položaju: ispod lijeve lopatice treba namjestiti jastuk i podignuti lijevu ruku iznad glave, kružnim pokretima desne ruke opipavati lijevu dojku dok se ne pretraži cijela njezina površina; postupak ponoviti na desnoj dojci.
Znakovi upozorenja su promjena na koži, crvenilo, kvržica, zadebljanje, asimetrija, iscjedak, promjena na bradavici. Ako žena primijeti bilo koji od ovih znakova treba se javiti izabranom liječniku.