OVO NIJE ZA ZEZANJE: Ako teško gutate hranu, uzrok ne mora biti obična grlobolja, već može ukazivati na ozbiljno zdravstveno stanje

Screenshot Youtube

Možda ste nedavno preboljeli virozu ili čak i gripu, ali ostao vam je onaj naporan kašalj. Možda ste alergičar, pa je kašalj nešto na što ste navikli. Mnogi pušači navikli su na svoj naporan kašalj, te se ne osvrću previše na to. Ponekad sve to može biti popraćeno neugodnom boli, ponekad se bol javi i pri gutanju hrane, ali mnogi neće shvatiti kako uzrok kašlja može biti nešto posve drugačije i daleko opasnije.

Povremeno otežano gutanje obično nije razlog za zabrinutost, a može se jednostavno dogoditi kada jedete prebrzo ili ne sažvačete hranu dovoljno dobro. No, uporno teško gutanje može ukazivati na ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.

Disfagija označava poremećaj pri kojem je potrebno više vremena i truda da hrana i tekućina iz usta dospiju u želudac odnosno poremećaj koji je definiran kao nemogućnost gutanja hrane i zapinjanje hrane u grlu.

Teškoće s gutanjem mogu biti povezane s boli. U nekim slučajevima, možda nećete biti u stanju progutati uopće.

Otežano gutanje se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je češća u starijih odraslih osoba. Uzroci disfagije variraju, a liječenje ovisi o uzroku. Disfagiju se nipošto ne smije zamijeniti s osjećajem ‘‘knedle u grlu”, koji nije povezan s disfagijom i do kojeg dolazi bez otežanog prolaza hrane.



Disfagija može dovesti do aspiracije hrane i sekreta iz usne šupljine ili oboje. Aspiracija može uzrokovati akutnu pneumoniju odnosno akutnu upalu pluća, dok recidivirajuća odnosno ponavljajuća disfagija dovodi do razvoja kronične plućne bolesti.

Dugotrajna disfagija može dovesti do naglog mršavljenja i pothranjenosti.

Potrebno je oko 50 pari mišića i živaca za jednostavan čin gutanja, a mnogo uvjeta može ometati ovaj proces. Neki od tih uvjeta su bolesti usta, ždrijela ili jednjaka. Ponekad, međutim, uzroci disfagije se ne mogu identificirati.

Najčešći uzroci su ahalazija odnosno:

Poremećaj pokretljivosti jednjaka

Suženje jednjaka

Sistemska oboljenja koja zahvaćaju živce koji kontroliraju mišiće ždrijela i jednjaka

Problemi sa zubima

Tumor jednjaka

Gastroezofagealna refluksna bolest– očituje se vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak

Eozinofilni ezofagitis – upala sluznice jednjaka

Mnogi neurološki poremećaji i oštećenja

Neki oblici tumora

Otežano gutanje se može javiti u ustima ili u grlu, a ponekad je uzrokovan slabošću jezika nakon moždanog udara ili zbog otežanog lučenja pljuvačke.

Problemi s grlom se javljaju kao posljedica nekog neurološkog oboljenja ili stanja koje direktno utječe na živce primjerice: moždani udar, Parkinsonova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza.

Disfagija nakon moždanog udara se javlja kod 70% osoba. Ako se disfagija prepozna unutar 48 sati od dolaska u bolnicu, moguće je spriječiti komplikacije kao što je aspiracijska pneumonija zbog koje je većini pacijenata boravak u bolnici produžen.

Otežano gutanje može se javiti kao problem jednjaka, radi se o blokadi ili iritaciji te je potrebna operacija kako bi se problem otklonio.

Ako je disfagija praćena brzim gubitkom tjelesne težine (više od 10 kilograma tijekom 3 mjeseca) odnosno ako se radi o progresivnoj disfagiji tada je većinom uzrokovana tumorskim procesima u jednjaku.

Kod pacijenata koju bitku vode s GERB-om glavni uzrok otežanog gutanja je upalno oštećenje jednjaka kiselinom te posljedično suženje jednjaka. Procjenjuje se da je disfagija prisutna kod 10% osoba koje pate od GERB-a.

Prevencije za ovo stanje nema. Sve što možete učiniti vezano je uz mjere opreza nakon što se simptomi počnu manifestirati. Najbolja stvar koju možete učiniti je pokušati razumjeti vaše dijete i problem s kojim se suočava.

Neki pacijenti imaju disfagiju ali nisu niti svjesni da je imaju. Nedijagnosticirana disfagija može dovesti do dehidracije i pothranjenosti. Znakovi i simptomi koji mogu biti povezani s disfagijom mogu uključivati :

Bol tijekom gutanja

Nemogućnost gutanja

Gušenje tijekom jela

Otezano gutanje i podrigivanje

Pojačano lučenje pljuvačke te nemogućnost ili otežano gutanje pljuvačke

Zapinjanje hrane u grlu ili iza prsne kosti

Slinjenje

Promuklost

Česta žgaravica

Vraćanje hrane ili želučane kiseline u grlo

Neočekivani gubitak težine

Kašalj ili nadutosti pri gutanju

Orofaringealna disfagija

Orofaringealna disfagija karakterizirana je otežanim prolaskom sadržaja iz orofarinksa u jednjak. Orofaringealna disfagija nastaje zbog poremećaja proksimalno od jednjaka.

Dijagnoza se utvrđuje pregledom i RTG snimkom pasaže jednjaka. Liječenje orofaringealne disfagije je većinom usmjereno prema liječenju osnovne bolesti.

Ako sumnjate na disfagiju, obratite se vašem liječniku. Opišite hranu koja uzrokuje tegobe te gdje imate osjećaj da je problem. Imate li problem s gutanjem u ustima ili je problem u jednjaku.

Potrebno je da se izjasnite imate li problem samo kod gutanja krute ili tekuće hrane ili oboje, izlazi li vam hrana kroz nos, imate li pojačano lučenje sline, te ispada li vam hrana iz usta i kašljete li tijekom obroka ili se pak gušite.

Liječnik će vas poslati na RTG pretragu barijem zajedno s krutim zalogajem. Ako se potvrdi opstrukcija potrebno je učiniti endoskopsku pretragu te biopsiju kako bi se otklonila sumnja na maligni proces.

Više o ovoj temi pročitajte na LINKU.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI