OVA BOLEST NE BIRA! Šesta je najčešća bolest osoba odrasle dobi, kronična je i jako dugo traje!

Parodontoza je jedna od najraširenijih kroničnih bolesti u svijetu, a vrlo često se navodi i podatak da je ona šesta najčešća bolest osoba odrasle dobi.

Svjetski podaci jasno kazuju da je riječ o bolesti koja “ne bira”. Čak 8 od 10 osoba iznad 35. godine života ima neki od problema vezanih za bolesti zubnog mesa, a 11% osoba na svijetu pak ima uznapredovali oblik parodontoze, što je preko 700 milijuna ljudi diljem svijeta.

Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti zubnog mesa i tkiva koje podupiru zub i održavaju ga u kosti. To što je “kronična” znači da je dugog tijeka trajanja. Što se tiče upale, upala zahvaća zubno meso koje vidimo golim okom, ali i dublje dijelove tkiva. Kroz dugi niz godina ta upala dovodi do gubitka kosti oko zuba što može rezultirati klimanjem zuba i, konačno, njegovim ispadanjem i gubitkom. Upravo zato, važno je da na vrijeme uočite simptome ove bolesti, pa smo za više informacija upitali hrvatskog specijalistu parodontologije, dr. Gorana Jovičevića.

Kako možemo prepoznati da imamo parodontozu? Koji je to prvi znak?

Parodontoza se vrlo često prepoznaje prekasno, upravo zato što se simptomi uopće ne doživljavaju kao mogući problem. Prvi znak za uzbunu bi trebalo predstavljati krvarenje zubnog mesa, bilo da se ono javlja tijekom jedenja, pri četkanju ili čak i samo od sebe. Ipak, veliki broj pacijenata ne shvaća krvarenje kao problem, a kad se počnu javljati ozbiljniji problemi poput povlačenja zubnog mesa i klimavosti, bolest je, nažalost, već uznapredovala. Pravovremeno prepoznavanje problema je ključno za liječenje i sprječavanje komplikacija i neželjenih posljedica.



U trenutku kad prvi put vidimo pacijenta s parodontozom, on ili ona parodontozu najčešće imaju već godinama. Prvi simptomi poput krvarenja nažalost ne alarmiraju dovoljno rano pacijente. Jasno nam je svima da se parodontoza koja je uznapredovala ne može izliječiti preko noći, jer preko noći nije nastala. Liječenje je utoliko jednostavnije i brže, što se bolest ranije dijagnosticira. Koristimo se različitim instrumentima, ručnim i strojnim, kojim se fizički uklanjaju naslage ispod i iznad zubnog mesa. Riječ je o zahvatima koji ne bole jer se sve radi pod anestezijom. U pojedinim slučajevima se mogu koristiti i dodatna sredstva poput antibiotika, ali najvažnije je fizički ukloniti uzrok – bakterije – a naročito iz dubokih područja ispod zubnog mesa gdje nisu dostupne tijekom svakodnevnog održavanja oralne higijene.

Koji je glavni uzrok ove bolesti?

Glavni uzrok parodontoze su bakterije, iako mnogi drugi faktori (genetika, pušenje, šećerna bolest itd.) mogu doprinijeti nastanku i brzini napredovanja parodontoze. Liječenje se temelji na uklanjanju uzroka, dakle djelovanjem na bakterije, uklanjanjem bakterijske naslage i kamenca koji se nalazi iznad i ispod zubnog mesa. Iznimno je važna i naša uloga u liječenju – održavanje oralne higijene kod kuće, prema uputama prilagođenim svakom pacijentu i njegovom specifičnom stanju.

Genetika ima važnu ulogu u tome koliko će netko biti podložan razviti parodontozu, ali nažalost na genetiku danas još uvijek ne možemo utjecati. S druge strane, pušenje i šećerna bolest direktno utječu na parodontozu! Pacijenti koji puše ili imaju šećernu bolest često imaju uznapredovaliji oblik parodontoze, ali i slabije reagiraju na terapiju! Zato posao liječnika nije samo ono što čine u ustima, već i razgovor i suradnja s pacijentom, kako bi se vidjelo na koji način pacijente mogu poduprijeti u zdravim odlukama i promjenama u njihovom životu.

Dr. Goran Jovičević (Foto: Dnevno.hr)

Postoje li neke mjere prevencije kako do parodontoze ne bi došlo?

Za prevenciju parodontoze ključna je suradnja pacijenta i stomatologa. Redoviti preventivni pregledi ne bi se trebali preskakati. Uklanjanje naslaga na kontrolnim pregledima je, naravno, važno, ali je još bitnija procjena trenutnog stanja u ustima! Ako neki od neželjenih procesa i krene, bilo da je riječ o parodontozi ili karijesu, redovitim pregledima se pravovremeno mogu uočiti i, po potrebi, liječiti. Mislim da pacijenti sada već itekako shvaćaju koliko je važna i njihova uloga u prevenciji parodontoze, i to održavanjem pravilne i redovite oralne higijene. Svjesni su da se jednim profesionalnim čišćenjem ne može zanemariti svakodnevna briga o zdravlju tijekom perioda od 6 mjeseci, koliko obično prođe među dva kontrolna pregleda.

Utječe li prehrana na neki način na pojavu parodontoze?

Iz recentnih istraživanja sve više i više saznajemo kako je parodontoza povezana s cjelokupnim zdravljem i na koje sve, pomalo neočekivane, načine koji nisu povezani isključivo sa zahvatima u usnoj šupljini možemo utjecati na parodontno zdravlje. Prehrana je definitivno jedan od bitnih faktora! Čini se da vitamin C (citrusno voće, paprika i lisnato povrće) i vitamin D (mlijeko, riba, gljive, kelj, blitva) te omega masne kiseline (riba) imaju jako važnu ulogu u smanjenju upale. Tek će se pokazati kako bi trebala biti sastavljena idealna prehrana koja bi značajno utjecala na postizanje parodontnog zdravlja, ali na dobrom smo putu. Isto bih želio napomenuti da je i tjelesna težina važan faktor – pacijenti s povećanom tjelesnom težinom imaju veći rizik za razvoj parodontoze i lošije reagiraju na liječenje. To je još samo jedan dokaz kako je parodontitis jedna kompleksna bolest koja, iako se nalazi u usnoj šupljini, ima itekakvu povezanost s ostatkom tijela!

Kako je parodontoza povezana s ostalim bolestima?

Često nam se čini logično da su, budući na to da parodontoza zahvaća zubno meso, i negativne posljedice parodontoze ograničene lokalno, na usnu šupljinu. Brojni parodontolozi kontinuirano rade na podizanju svijesti o posljedicama parodontoze na zdravlje cijelog organizma! Usta su nam prepuna bakterija, iako bolesti usne šupljine, poput karijesa i parodontoze, uzrokuje zapravo veoma mali broj tih bakterija. Te iste bakterije mogu ući u krvotok kroz krvne žile tkiva oko zuba i uzrokovati promjene i bolesti udaljenih organa i organskih sustava. Tako danas znamo da je parodontoza povezana s bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom, plućnim oboljenjima, reumatoidnim artritisom, pa čak i Alzheimerovom demencijom! Održavanjem zdravlja zubnog mesa, dakle, činite dobro i za vaše cijelo tijelo!

Možete li nam dati savjete kako pravilno održavati higijenu usne šupljine?

Oralna higijena provodi se u tri koraka. Prvo, i usudio bih se reći, najvažnije je očistiti prostore među zubima. Ti prostori čine čak 40% površine cijelog zuba i može im se pristupiti i očistiti ih isključivo interdentalnim četkicama, ili koncem. Preporučujemo korištenje interdentalnih četkica jer su efikasnije u čišćenju, dok kod osoba koje imaju “zgusnute” zube preporučujemo konac. Oralnu higijenu nastavljamo četkanjem zubnom četkicom, u trajanju od 3 minute. Završavamo rutinu s nekom od zubnih vodica za svakodnevnu upotrebu.

Koliko je fluor bitan za održavanje pravilne higijene usne šupljine?

Najvažnija uloga fluora je u sprječavanju nastanka karijesa i učvršćivanju strukture zuba gdje je započeo karijes. Fluor se može naći u zubnim pastama, vodicama za ispiranje usta, pa čak i posebnim želeima. Danas se često raspravlja o tome je li fluor štetan. Volio bih naglasiti da je razlika između lijeka i otrova uvijek u dozi! Kao bilo koji drugi preparat, i proizvodi za oralnu higijenu se moraju upotrebljavati prema uputama. U slučaju fluora to znači ne gutati preparate, već ih ispljunuti.

Postoje i paste bez fluora, koje sadrže sve ostale osnovne sastojke tipične za zubne paste. Upravo su osnovni sastojci zubne paste ti kojima se efikasno uklanjaju naslage i oni su najbitniji za njenu funkciju.  Što se tiče parodontoze, neki drugi sastojci, poput klorheksidina ili esencijalnih ulja, djeluju povoljno za sprječavanje nastanka parodontoze ili tijekom njenog liječenja.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI