Prema analizi BBC-a, Freud bi rekao da ljudi ne stavljaju selfije na internet zato što su zaljubljeni u sebe nego zato što žele da svi ostali budu zaljubljeni u njih.
BBC je napravio analizu o selfijima i pokazao što bi na tu pojavu rekao osnivač psihoanalize dr. Sigmund Freud.
Na selfije danas gledamo kao na neku novu pojavu. Sam izraz ušao je u oksfordski rječnik 2013. i ubrzo postao riječ godine. Selfiji su, međutim, stari koliko i fotografija, a prvi selfi još 1839. godine napravio je Amerikanac Robert Cornelius.
Prema analizi BBC-a, Freud bi rekao da ljudi ne stavljaju selfije na internet zato što su zaljubljeni u sebe nego zato što žele da svi ostali budu zaljubljeni u njih.
Mnoge Freudove pacijentice iz bečkog visokog društva patile su od “histerične paralize”, odnosno, bile su nesposobne da hodaju, bez ikakvog tjelesnog uzroka. Freud je smatrao da su time zapravo tražile pažnju.
“Ako nam je pažnja drugih ljudi toliko potrebna, zar nije bolje podijeliti nekoliko besramnih selfija? Možda jest, ali to ne znači da ne postoji nešto nezdravo u ovoj opsesiji, ne samo za one koji slikaju selfije nego i u odnosu na to kako selfiji utječu na druge”, navodi se u analizi.
Selfiji pokazuju ljude koji žive najbolje živote. Oni se pomno biraju i sređuju. Okruženi smo fotografijama ljudi sa savršenim životima i tijelima, a nove studije pokazuju da se zbog njih osjećamo sve više zavidno, izolirano, nesigurno i neadekvatno.
Freudovim riječima, tuđi selfiji nas čine neurotičnim, zaključak je analize koja podsjeća na njegove riječi da je cilj psihoanalize zamjena neurotične patnje “normalnom ljudskom nesrećom”.