Već više od godinu i pol svijet se bori s pandemijom koronavirusa. I dok smo se prije nekog vremena razveselili kako virus posustaje, stižu informacije o novim, mutiranim sojevima. Prošle godine na raspolaganju nismo imali cjepivo, ali ga ove godine ima u dovoljnim količinama. Doduše, do stanovništva u nekim nerazvijenim državama cjepivo još nije došlo, dok se u ostalim dijelovima većina ljudi ne želi cijepiti. Što je tome razlog, strah od novog i nepoznatog, nepovjerenje u kvalitetu i zaštitu cjepiva ili nešto treće, možemo samo nagađati. U Hrvatskoj nije procijepljeno ni 50 posto odraslog stanovništva, a hoće li se cijepiti oni koji to još nisu učinili, vrlo brzo će se vidjeti.
Plućna rehabilitacija
Nacionalni stožer civilne zaštite upozorava ljude da se treba cijepiti. To čine i predsjednik i premijer, ali i ostali zdravstveni stručnjaci. Prema podacima Nacionalnog stožera, do 10. kolovoza 2021. ukupno je zabilježeno 365.335 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 8275 preminulo. Mjerodavni upozoravaju da se samo pridržavanjem epidemioloških mjera i cijepljenjem možemo vratiti u “staro normalno”. Dok do toga ne dođe, moramo naučiti živjeti s virusom i omogućiti sebi i drugima što jednostavniji život. Oni koji se preboljeli covid-19 osjećaju određene zdravstvene posljedice, a kako bi vratili snagu i energiju, trebaju ići na određene terapije.
Poznato je kako je more i aerosol blagodat za organizam. Tako su u crikveničkoj Thalassotherapiji pokrenuli program plućne rehabilitacije, organiziran prema važećim europskim stručnim smjernicama. Kroz taj program svakom je pacijentu na raspolaganju stručni multidisciplinarni tim koji čine pulmolog, fizioterapuet, medicinska sestra, psiholog i nutricionist. Cilj programa je poboljšanje kvalitete života i bolja kontrola plućne bolesti, što posebice dolazi do izražaja u postcovid razdoblju.
Kako ističu u Thalassotherapiji, u doba pandemije koronavirusa upravo se taj program pokazao iznimno uspješnim kod pacijenata koji su preboljeli bolest, ali su im simptomi dugo trajali.
Što je zapravo plućna rehabilitacija?
Plućna rehabilitacija sveobuhvatan je niz intervencija koji se bazira na temeljitoj procjeni svakog bolesnika, prema čemu se zatim određuju individualna terapija vježbanja, ali i edukacija o bolesti te promjeni ponašanja, a sve radi poboljšanja fizičkog i psihičkog stanja bolesnika s kroničnom plućnom bolesti”, naglasili su u Thalassotherapiji.
Specifičnost programa
Cilj je plućne rehabilitacije dugoročno poboljšanje pridržavanjem takvoga zdravog ponašanja. Promjena ponašanja životno je važna za optimizaciju i poboljšanje zdravstvenog stanja bolesnika s kroničnom bolesti dišnog sustava jer smanjuje broj intervencija pa je plućna rehabilitacija prepoznata kao vodeća strategija pri postizanju tog cilja.
Nakon procjene liječnika obiteljske medicine i vodećeg specijalista, ova rehabilitacija preporučuje se bolesnicima s dijagnozama kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), astme, intersticijske bolesti pluća, kod liječenih od karcinoma pluća, cistične fibroze, uoči transplantacije pluća…
“Plućna rehabilitacija pokazala se uspješnom u oporavku bolesnika nakon preboljele bolesti covid-19, kod kojih simptomi bolesti traju dugo, odnosno koji pate od zaduhe i nekoliko mjeseci nakon početka bolesti”, istaknuli su u Thalassotherapiji.
“Prije početka i po završetku rehabilitacijskog programa provodi se pulmološka obrada i fizioterapijska procjena te se program prilagođava svakom bolesniku prema njegovu specifičnom zdravstvenom stanju i ciljevima rehabilitacije. Kroz program rehabilitacije provodi se psihološka i nutricionistička procjena, edukacija i savjetovanje”, rekli su u Thalassotherapiji.
Specifičnost programa s fizioterapijske strane čini korištenje specijalnih tehnika u fizioterapiji namijenjenih plućnim bolesnicima, rekondicioniranje, kao i korištenje uređaja za jačanje snage i izdržljivosti dišne muskulature Respifit i PowerBreathe. Rehabilitacija u pravilu uključuje i inhalacijsko liječenje u inhalatoriju – ovisno o osnovnoj dijagnozi bolesnika. Osim toga, provodi se edukacija i vježbanje nordijskog hoda.
Važno je napomenuti kako netko tko je prebolio covid-19 ili neku drugu bolest može dobiti uputnicu za ambulantno liječenje.
O značaju Programa plućne rehabilitacije dovoljno govore pozitivna iskustva pacijenata. Tako je pacijentica Katarina M. (44) rekla kako je “preboljela covid-19 sredinom listopada, a nije ni znala”. “Nakon toga imala sam problema s disanjem. Otkako sam na pulmološkoj rehabilitaciji, osjećam se puno bolje. Rehabilitacija je odlično osmišljena i jako sam zadovoljna”, istaknula je Katarina.
Hodna staza
I u Termama Selce nudi se rehabilitacija nakon preboljenog covida-19. Vlasnica Terma Selce, primarijus Vlasta Brozičević, nije tako optimistična u vezi s povratkom na “staro normalno”, već smatra kako ćemo još dugo “morati biti obazrivi jedni prema drugima” u smislu poštovanja epidemioloških mjera.
Iza nas je godinu i pol teškog pandemijskog razdoblja, a Vlasta Brozičević ističe kako su prošle godine za Uskrs osjetili prve efekte pandemije jer je mnogo stranaca došlo u Selce.
S obzirom na to da se za vrijeme lockdowna radilo uglavnom od kuće, ljudi su mnogo sjedili, zbog čega je došlo do oboljenja lokomotornog sustava, bolova u stopalima, Ahilovoj tetivi. “Takve osobe koje su radile od kuće suzile su ‘hodnu stazu’ s uobičajenih nekoliko tisuća metara na samo par stotina metara dnevno. Skupine radno aktivnog stanovništva koje su najviše oboljele u prvom valu koronavirusa, a prosječna dob je bila 59 godina, skratile su ‘hodnu stazu’, umorni su, iscrpljeni, oslabjeli su im mišići i nemaju dovoljno energije”, naglasila je Vlasta Brozičević, prenosi Dnevno.
Stoga su, objasnila je, u Termama Selce prije godinu dana uvedeni programi za takve osobe koji za tri ili pet dana mogu naučiti što trebaju raditi, komu se trebaju javiti i kako nastaviti sa samomjerama kod kuće.
Jedan od problema s kojim se susrećemo jest nedovoljna zdravstvena prevencija, što znači da se liječniku javljamo tek kada nas nešto zaboli toliko jako da više ne možemo izdržati. I Vlasta Brozičević se slaže s tim te ističe kako covid-19 ponajviše “voli” oboljele od dijabetesa te bi osobe koje imaju problema s povišenim šećerom posebice trebale voditi brigu o svom zdravlju. Isto tako, za osobe koje su imunodeficitarne trebalo bi početi raditi genska ispitivanja kako bi se detektirale rizične skupine i otkrilo jesu li lijekovi dobri za sve. Vlasta Brozičević smatra kako je najbolja investicija u psihofizičko zdravlje.
Vježbe disanja
Funkcionalna medicina potrebna je za dobru prevenciju jer takva vrsta medicine promatra svakog pojedinca zasebno.
“Imali smo pacijenticu koja je bila na respiratoru u bolnici u Zagrebu. Kada je došla k nama na naše postcovid tretmane, vrlo se brzo oporavila”, rekla je Vlasta Brozičević.
“Kada tijelo i um donesu takvu odluku, tada moramo provoditi svakodnevnu tjelovježbu. To znači da dnevno treba prijeći najmanje 5000 koraka, zatim optimizirati tjelesnu težinu te prilagoditi hranu, odnosno pristupiti najboljoj mediteranskoj prehrani. Uza sve to, trebalo bi provoditi vježbe disanja jer u postcovid fazi, prema nekim istraživanjima, više od 50 posto pluća osoba koje su preboljele koronavirus nije baš u nekoj zavidnoj funkciji”, istaknula je Brozičević. Zaključila je da se svi trebamo više brinuti sami o sebi, ali i jedni o drugima kako bismo zaštitili vlastito, ali i zdravlje osoba koje nas okružuju.