Multipla skleroza je nepredvidiva bolest, a često je nazivaju i nevidljivom bolesti. Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti središnjeg živčanog sustava, a često oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak. Ova bolest se javlja bez obzira na godine, a najviše je slučajeva zabilježeno od osamnaeste do pedesete godine života.
U svijetu oko 2,3 milijuna ljudi boluje od MS-a, dok epidemiološke studije sada ukazuju da u Republici Hrvatskoj ima više od 6000 oboljelih, po čemu spadamo u zemlje visoke prevalencije bolesti.
Manji broj bolesnika, do 15%, ima progresivni poremećaj bolesti od početka, koji se naziva primarni progresivni MS (PPMS), u kojem dominiraju smetnje hoda i ravnoteže. Za ovaj klinički oblik MS-a karakterističan je početak u nešto starijoj dozi (iza 40.godine) te jednako obolijevaju muškarci i žene.
Dijagnoza MS-a postavlja se na temelju kliničke slike, nalaza MR-a mozga i vratne kralježnice te nalaza lumbalne punkcije u kojoj tražimo prisutnost takozvanih oligoklonalnih traka u likvoru.
Kako nastaje multipla skleroza?
MS je heterogena, multifaktorijalna, imunološki posredovana bolest uzrokovana kompleksnim interakcijama gena i okoliša. Genetski čimbenici, posebno prisustvo HLA-DRB1 haplotipa dovodi se u vezu s pojavom MS-a, no važno je istaknuti da MS nije genetska bolest te da je ukupan doprinos svih gena do 25% u pojavi bolesti.
Što znači da je multipla skleroza autoimuna bolest?
Svi gore navedeni etiološki čimbenici zajedno vode u upalnu reakciju u kojoj sudjeluju limfociti T i limfociti B, čija aktivnost i izlučivanje upalnih medijatora djeluje na razvoj oštećenja krvno – moždane barijere zbog čega dolazi do povećanje propusnosti iste te ulaska upalnih stanica u CNS.
Ovakvo upalno zbivanje vodi u oštećenje mijelinske ovojnice a progresijom bolesti dolazi do potpunog i nepovratnog propadanja živčanih stanica.
Prvi mogući znakovi koji upućuju na multipla sklerozu
Vrtoglavica
Ovo je uobičajen simptom za multiplu sklerozu. Ovdje se ne radi o uobičajenim vrtoglavicama koje svi nekad iskusimo, već se pojavi odjednom s vrlo intezivnom boli. Često može izazvati i mučninu ili povraćanje. Najbolje je posjetiti obiteljskog liječnika, i potražiti savjet ukoliko imate česte i izražene vrtoglavice.
Umor
Ovaj simptom može trajati mjesecima i utjecati na vašu koncentraciju u toliko mjeri da ne možete obavljati svakodnevne zadatke.
Trnci po tijelu i mravci
S obzirom da multipla skleroza najviše napada centralni živčani sustav, to utječe na živce, pa tako nastaju mravci i utrnulost u tijelu. Često pacijenti kojima je dijagnosticirana multipla skleroza imaju osjećaj kao da po njima hodaju bube ili mravi.
Izražene upale mjehura
Većina oboljelih od od multiple skleroze ima probleme s mjehurom. Često se može javiti i proljev ili zatvor, uz izražen pritisak nad mjehurom.
Što oboljeli od multiple skleroze smiju, a što ne?
Još jednom ističem važnost pravovremenog liječenja MS-a. Liječenje MS-a značajno se promjenilo u zadnjih pet godina kada su registrirani lijekovi tzv. druge linije liječenja kojima se značajno utječe na smanjenje stope relapsa i smanjenje progresije onesposobljenosti.
Neophodno je rano liječenje MS-a budući da svi registrirani lijekovi djeluju na upalnu fazu bolesti, dok za kasnu neurodegenerativnu fazu nije za sada registriran lijek.
Osobama s MS-om svakako savjetujemo prestanak pušenja ili značajno smanjenje istog kao i održavanje optimalne tjelesne težine. Što se tiče prehrane nema dokaza za specifične dijete već se savjetuje mediteranska prehrana kojom smanjujemo rizik hipertenzije, hiperlipidemije te dijabetesa.
Također savjetujemo uzimanje vitamina D u dozi do 4000 IU dnevno. Oboljelima se preporuča fizička aktivnost i vježbanje uz poštivanje individualnih tjelesnih ograničenja kao i izbjegavanje pregrijavanja tijela.
Multipla skleroza je još uvijek neizlječiva bolest
Danas, na sreću postoji deseci lijekova za liječenje multiple skleroze koji mogu usporiti progresiju bolesti, no veliki je izazov i za pacijente i liječnike zapravo odabrati onaj lijek koji će najbolje djelovati na osobu s obzirom da su to lijekovi koji imaju i snažne nuspojave.
Uz to, još uvijek postoje mnoge druge nezadovoljene potrebe oboljelih od MS-a koje svakodnevno utječu na život pacijenata.
Primjerice, veliki izazov za svakog pacijenta je suočavanje s bolešću, što uvelike utječe i na psihičko stanje oboljele osobe, stoga je potrebna jača i sustavnija podrška u tom području.
Nažalost, unatoč brojnim aktivnostima usmjerenima k podizanju svijesti javnosti o ovoj bolesti, još uvijek se gotovo svakodnevno susrećemo s iskustvima ljudi koji nailaze na veliko nerazumijevanje u okolini.