MIGRENA: Jaka pulsirajuća glavobolja koja traje od 2 do 72 sata

Screenshot

Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna glavobolja koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave, pa govorimo o hemikraniji. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem vida. Prije napadaja često se javlja aura. Aura je naziv za tzv. prodromalni znak ili predsignal prije pravog migrenskog napadaja, a može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena

Migrena je kronična bolest obilježena recidivirajućom srednje do jako izraženom glavoboljom koja je često povezana s nizom simptoma autonomnog živčanog sustava. Naziv bolesti potječe iz grčkog jezika ἡμικρανία (hemikrania), a znači “bol u jednoj polovici glave”, što dolazi od ἡμι- (hemi-), “pola”, i κρανίον (kranion), “lubanja”.

Migrenska glavobolja je ponavljajuća, kucajuća, žestoka bol koja obično zahvaća jednu stranu glave, ali katkada zahvaća obje strane; bol počinje naglo, a mogu joj prethoditi ili je pratiti vidni, neurološki ili želučanocrijevni simptomi. Premda migrenske glavobolje mogu početi u bilo kojoj dobi, obično počinju u osoba između 10 i 30 godina. Ponekad nakon 50. godine nestanu. Migrene su češće u žena nego u muškaraca.

Činjenica da više od polovice ljudi koji imaju migrene imaju bliske rođake koji također boluju od njih, upućuje da se sklonost može prenositi genetski. Migrenske glavobolje su općenito teže nego glavobolje zbog napetosti. Migrenske glavobolje se pojavljuju kada se arterije prema mozgu stežu, a zatim prošire, što aktivira obližnje receptore za bol.

Podjela migrena…

Nije poznato što uzrokuje da se krvne žile stegnu i rašire, ali nenormalno niske razine serotonina u krvi, kemijske tvari koja je uključena u veze živčane stanice (neurotransmitor), može otkočiti stezanja. Deformiranost krvne žile rijetko može biti uzročni čimbenik migrenskih glavobolja. U takvim slučajevima, glavobolje se gotovo uvijek javljaju na istoj strani. Međutim, u većine ljudi glavobolje se pojavljuju nasumce na jednoj ili drugoj strani.

Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna glavobolja koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave, pa govorimo o hemikraniji. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem vida. Prije napadaja često se javlja aura. Aura je naziv za takozvani prodromalni znak ili predsignal prije pravog migrenskog napadaja, a može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena. Najčešći oblici aure su: scintilirajući skotom (bljeskajuća točkica u vidnom polju), jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremećaji osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremećaji govora.



Obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na: migrena bez aure (obična migrena, hemicrania simplex); migrena s aurom (klasična migrena); migrena s produženom aurom (migrena s komplikacijama).

Glavobolja je tipično jednostrana (zahvaća jednu polovicu glave) i pulsirajuća, a traje od 2 do 72 sata. Ostali simptomi mogu biti mučnina, povraćanje, fotofobija (osjetljivost na svjetlost), fonofobija (osjetljivost na zvukove), a bol se obično pojačava pri tjelesnoj aktivnosti. Oko trećine bolesnika s migrenskim glavoboljama doživljava simptome aure: prolazne poremećaje vida, osjeta, govora ili motorike koji ukazuju na skoru pojavu glavobolje.

Smatra se da migrene nastaju uslijed zajedničkoga djelovanja okolišnih i genskih čimbenika. U oko dvije trećine bolesnika, bolest se pojavljuje unutar obitelji. Ulogu mogu imati i promjene razina hormona: prije puberteta migrena je nešto češća u dječaka nego u djevojčica, no u odraslih žena je dva do tri puta češća nego u muškaraca. Tijekom trudnoće se sklonost migrenama obično smanjuje.

Točan način nastanka migrene je nepoznat, međutim ona se smatra neurovaskularnim poremećajem. Prvotna teorija o nastanku je povezana s povećanom podražljivošću moždane kore i poremećenim nadzorom nad neuronima odgovornima za bol u trigeminalnom gangliju u moždanom deblu.

Četiri faze migrene

Smatra se da od migrene pati 10 posto ukupne populacije, posebice osobe srednje životne dobi. Žene pate od napadaja migene češće od muškaraca, u odnosu od najmanje 3:2. Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita i ponekad se javljaju i do nekoliko puta mjesečno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tokom života.

Napadaji migrene često su u svezi s mjesečnicama, pa i menopauzom, a za vrijeme trudnoće javljaju se vrlo rijetko. Napadaji mogu biti uzrokovani i drugim provokativnim čimbenicima kao što su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti i nagle promjene vremena. U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje određene vrste hrane i namirnica, također može provocirati napadaj: sir (zbog tiramina), čokolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrita i drugih konzervansa), alkohol, itd.

Migrena se tipično očituje samoograničavajućom, recidivirajućom, jakom glavoboljom povezanom sa simptomima autonomnog živčanog sustava. Oko 15-30 posto osoba koje učestalo pate od migrene predosjećaju napad migrene putem simptoma aure, a oni čijim migrenama prethode aure, također često imaju i migrene bez aure.

Jačina i trajanje glavobolje, kao i njihova učestalost su različiti. Napad migrene koji traje dulje od 72 sata se naziva – status migrainosus. Postoje četiri moguće faze migrene, premda ih bolesnik ne mora nužno sve osjećati: faza prodroma, koja se događa nekoliko sati ili dana prije pojave glavobolje; faza aure, koja neposredno prethodi glavobolji; faza boli, poznata kao faza glavobolje i faza postdroma, koja se osjeća nakon završetka napada migrene.

Faza prodroma

Prodromalna ili najavljujuća faza se pojavljuje u oko 60 posto osoba s migrenama i to dva sata do dva dana prije početka boli ili aure. Simptomi prodromalne faze su različiti a obuhvaćaju: promjene raspoloženja, razdražljivost, klinički izraženu depresiju ili euforiju, zamor, želju za određenom hranom, ukočenost mišića (osobito vrata), opstipaciju ili proljev, te osjetljivost na mirise ili buku. Opisani simptomi se mogu pojaviti kako prije migrene s aurom, tako i prije migrene bez nje.

Faza aure

Aura je prolazni, žarišni neurološki ispad do kojeg dolazi prije ili tijekom glavobolje. Pojavljuje se postupno i obično traje manje od 60 minuta. Simptomi mogu biti vidne, osjetne ili motoričke prirode, a mnogi pacijenti osjećaju i više simptoma odjednom. Vidni ispadi su najčešći i pojavljuju se u do 99 posto slučajeva aure, a kao jedini oblik aure pojavljuju se u više od polovice bolesnika s aurom.

Oni se često sastoje od blještećeg skotoma (područja djelomičnog ispada vidnog polja koje svjetluca.) Skotom tipično započinje u središtu vidnog polja te se širi prema rubovima u krivudavim crtama koje pacijenti opisuju poput bedema ili zidova tvrđave ili dvorca. Crte su obično crno-bijele, no neki bolesnici vide i crte u bojama. Neki bolesnici izgube vid u dijelu vidnog polja, što se naziva hemianopsija, dok se drugima vid zamućuje.

Osjetna aura je druga po učestalosti i pojavljuje se u 30-40 posto osoba s aurom. Često se pojavljuje u vidu bockanja u području jedne strane ruke i šake, te se širi prema području oko nosa i usta s iste strane tijela. Nakon što osjet bockanja prođe, obično dolazi do obamrlosti uz gubitak propriocepcije (osjeta položaja tijela).

Ostali simptomi aure mogu biti: poremećaji govora, vrtoglavica i rjeđe, motoričke tegobe. Motorički simptomi ukazuju na to da se radi o hemiplegijskoj migreni, a slabost mišića, za razliku od ostalih oblika aure, često traje dulje od jednog sata. Pojava aure bez naknadne glavobolje je rijetkost, a naziva se tiha migrena.

Faza boli

U klasičnom obliku bolesti glavobolja je jednostrana, pulsirajuća te umjerenog do jakog intenziteta boli. Obično se razvija postupno, a pojačava se pri tjelesnoj aktivnosti. Međutim, u više od 40 posto slučajeva bol može biti obostrana, često udružena s boli u vratu. Obostrana je bol osobito učestala u bolesnika s migrenom bez aure, dok je rjeđa pojava boli lokalizirane u stražnjem dijelu ili na vrhu glave. U odraslih bolesnika, bol obično traje 4 do 72 sata, međutim u male djece često traje manje od sata.

Učestalost napada je različita, od nekoliko tijekom života, do nekoliko tijekom tjedan dana, a u prosjeku iznosi oko jedan u mjesec dana. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlost, osjetljivošću na zvuk, osmofobijom (osjetljivošću na mirise), zamorom i razdražljivošću. Migrena bazilarne arterije je obilježena neurološkim simptomima povezanima s moždanim deblom ili s neurološkim simptomima s obje strane tijela, a često se javljaju vrtoglavica, omaglica i ošamućenost.

Mučnina se javlja u skoro 90 posto bolesnika, dok jedna trećina bolesnika i povraća. Zbog tih simptoma, mnogim bolesnicima odgovara tamni i tihi okoliš. Ostali simptomi mogu biti zamućenje vida, osjećaj začepljenosti nosa, proljev, učestalo mokrenje, bljedilo, ili znojenje. Može se pojaviti i oteklina ili bolnost kože glave, kao i kočenje mišića vrata. Opisani simptomi se rjeđe očituju u starijih osoba.

Faza postdroma

Učinci migrene mogu potrajati nekoliko dana nakon prestanka glavobolje, što se naziva migrenski postdrom. Mnogi bolesnici opisuju osjetljivost u području u kojem su osjećali migrenoznu bol, a neki i poremećeno pamćenje tijekom nekoliko dana nakon glavobolje.

Bolesnik se može osjećati umornim ili “mamurnim”, te osjećati bol u glavi, kognitivne tegobe, probavne simptome, promjene raspoloženja i slabost. Neki pacijenti izjavljuju da se “nakon napada osjećaju neobično svježe ili euforično, dok drugi primjećuju depresiju i malaksalost.” (Izvor: www.wikipedia.hr)

Simptomi migrene

U nekih bolesnika, nekim napadajima migrene prethodi ili se istodobno javlja aura (prodrom) u trajanju od nekoliko minuta do jednog sata (migrena s aurom). Aura najčešće uključuje vidne simptome (uzorci koji podsjećaju na utvrde, tj. Fortifikacije – npr. binokularni bljeskovi, lukovi iskričavog svjetla, svijetle cik-cak crtice, skotomi). Parestezije i odrvenjelost (u pravilu počinje na dlanu i prelazi na ruku i lice), poremećaj govora i prolazni poremećaj moždanog debla i talamusa se rjeđe viđaju nego vizualna aura.

Neki bolesnici imaju napadaje migrene s aurom uz blagu glavobolju ili bez glavobolje. Bol se kreće od umjerene do jake, a napadaji traju od nekoliko sati do nekoliko dana, te u pravilu popuštaju ili prestaju kad bolesnik zaspe. Bol može biti obostrana ili jednostrana, najčešće u frontotemporalnoj regiji (područje čela i sljepoočnice)a po karakteru je pulsirajuća, stezajuća, poput pritiska.

Migrena nije samo glavobolja. Često su izraženi autonomni simptomi poput mučnine (i ponekad povraćanja), fotofobije, fonofobije i osmofobije. Bolesnici navode da imaju poteškoća s koncentracijom za vrijeme napadaja. Rutinska fizička aktivnost obično pogoršava migrensku glavobolju; taj učinak, zajedno s fotofobijom i fonofobijom, prisili bolesnike da legnu u mračnu, tihu prostoriju za vrijeme napadaja. Jaki napadaji mogu biti potpuno onesposobljavajući, razarajući obiteljski i poslovni život.

Napadaji značajno variraju s obzirom na učestalost i jačinu. Brojni bolesnici imaju nekoliko vrsta glavobolja, uključujući blaže napadaje bez mučnine ili fotofobije; ovi napadaji sliče tenzijskim glavoboljama. Velik broj bolesnika tuži se na preosjetljivost očiju na svjetlost, a poneki ne podnose jake zvučne ili mirisne podražaje. Pri kraju napadaja neki bolesnici izmokre veću količinu mokraće (poliurija).

Napadaj migrene obično traje nekoliko sati, ali u većini slučajeva završava unutar 24 sata. Rijetki oblici migrene uključuju bazilarnu migrenu s vertigom, ataksijom, gubitkom vidnog polja, poremećajima osjeta, fokalnim parezama i promjenom stanja svijesti.

Abdominalna migrena (periodični sindrom), koja zahvaća djecu s pozitivnom obiteljskom anamnezom na migrenu, očituje se dvosatnim napadajima abdominalnih bolova, bljedilom ili crvenilom, mučninom i povraćanjem. Kod takve djece često se kasnije u životu razvije tipična migrena (Izvor: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr)

Dijagnosticiranje migrene

Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu bolesnika uz iscrpnu i detalju anamnezu koja obuhvaća slijedeća pitanja: Kada glava boli? (trajno, povremeno, periodično); Kako glava boli? (karakter i intenzitet boli); Koji dio glave boli? (sprijeda, cijela glava ili polovica); Koje su popratne pojave? (povraćanje, preosjetljivost na svjetlo, buku).

Sva ta pitanja usmjeravaju liječnika da diferencira i isključi ostale vrste glavobolja. Ostale metode i dijagnostika s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu specifične za migrenu, stoga više služe za diferencijalnu dijagnozu.

Dijagnoza migrene se postavlja na osnovi znakova i simptoma. Kako bi se isključili drugi uzroci glavobolje ponekad se izvode slikovne pretrage. Smatra se kako kod velikog broja osoba s migrenom dijagnoza nije postavljena.

Dijagnoza migrene bez aure, prema International Headache Society, može se postaviti prema sljedećim tzv. “5, 4, 3, 2, 1 kriterijima”: Pet ili više napada – za migrenu s aurom, za postavljanje dijagnoze dovoljna su dva; Trajanje glavobolje od četiri sata do tri dana; Dva ili više od sljedećeg: jednostranost (zahvaćanje polovice glave), pulsiranje, umjerena do jaka bol, pojačanje boli uobičajenim tjelesnim aktivnostima, ili njihovo izbjegavanje uslijed boli; Jedno od sljedećeg: mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlost (fotofobija) i zvuk (fonofobija).

Vjerojatnost dijagnoze povećava se s postojanjem fotofobije, mučnine ili nesposobnosti za rad/učenje tijekom jednog dana. Vjerojatnost da se radi o migreni u bolesnika koji osjećaju četiri od pet simptoma, a to su: pulsirajuća glavobolja, trajanje 4 do 72 sata, bol u jednoj strani glave, mučnina ili ometanje životnih aktivnosti, iznosi 92 posto. U osoba s manje od tri navedena simptoma, vjerojatnost da se radi o migreni iznosi 17 posto.(www.wikipedia.hr)

Liječenje migrene

Tri su glavna pristupa liječenju: izbjegavanje okolišnih okidača, akutno simptomatsko liječenje i farmakološka prevencija. Lijekovi su učinkovitiji ako se primjene što ranije tijekom napada. Učestala primjena lijekova može dovesti do glavobolje uslijed pretjeranog uzimanja lijekova kod koje glavobolje postaju sve učestalije i sve izraženije. Do toga može doći kod primjene triptana, ergotamina i analgetika, osobito narkotičnih analgetika.

Liječenje akutnog napadaja migrene provodi se analgeticima (lijekovima za liječenje boli kao što su acetilsalicilna kiselina i paracetamol), no u većine bolesnika je peristaltika (kontrakcije crijeva kojom se potiskuje sadržaj) smanjena, tako da lijekovi teško iz probave stižu u krv. Lijekovi za prevenciju migrene smatraju se učinkovitima ako smanjuju učestalost ili izraženost napada migrene za barem 50 posto.

Prema prilično čvrstim smjernicama, lijekovi s najvećom učinkovitosti su topiramat, divalproex/natrijev valproat, propranolol i metoprolol, koji se primjenjuju kao prva linija liječenja. Za prevenciju migrene i smanjenje učestalosti i izraženosti napada, učinkovit je i timolol, dok je frovatriptan učinkovit za prevenciju menstrualne migrene.

Amitriptilin i venlafaxin su pokazali određenu učinkovitost. Utvrđeno je i kako je botox učinkovit kod bolesnika s kroničnim, ali ne i kod bolesnika s povremenim migrenama.

I priroda može pomoći

Osobe koje pate od migrena, pored užasnih glavobolja, mogu biti osjetljive na svjetlost i osjećati mučninu. Istaživanja su pokazala da vitamin B2 ili riboflavin može smanjiti pojavu migrena za 48 posto. Da biste djelovali preventivno na pojavu glavobolja, uzimajte hranu poput kinoe, šparoga, pa čak i šalice obranog mlijeka.

Migrene su često prouzročene pojedinim vrstama hrane i kemikalija, o čemu čak i oboljeli nedovoljno znaju. Dobra je vijest, koju prenosi Natural News, da promjene u prehrani, pojedine trave i dodaci prehrani mogu smanjiti tu vrstu glavobolje. Evo na što valja obratiti pažnju:

Izbjegavajte aditive, pojačivače okusa i umjetna sladila, jer kod nekih osoba mogu izazvati reakcije koje su okidači za pojavu migrene. Unatoč brojnim popratnim pojavama koje izaziva aspartam, američka FDA (Food and Drug Administration) dopustila je da se taj umjetni zaslađivač vrati na tržište. Umjesto umjetnih, mogu se koristiti i prirodni zaslađivači, poput stevije. Izbjegavajte hranu koja izaziva migrene: čokoladu, alkohol, pića koja sadrže kofein, gotove sokove, rafinirani šećer, genetički modificiranu hranu, žitarice koje sadrže gluten, zrele sireve i kikiriki.

Uvodite ove namirnice u prehranu postupno, kako biste otkrili koja od njih izaziva glavobolju. Dodajte svojoj prehrani triptofan, jednu od deset aminokiselina koja stimulira stvaranje moždanog transmitera dopamina i pojačava oslobađanje serotonina. Triptofan možete uzimati kao dodatak prehrani ili u prirodnom obliku, ako jedete puretinu, crveno meso, grahorice, orašaste namirnice ili sjemenke.

Lavanda je prirodni analgetik za ublažavanje migrene. Lavanda smanjuje upalu koja se stvara u krvnim žilama dok traje migrena i smanjuje napetost u vratnim mišićima, oko očiju i općenito na glavi. Napravite tople obloge od lavandinog cvijeta, a možete skuhati i čaj od jedne žličice suhih cvjetova u šalici vode, tako što ćete pustiti da polako ključa 15 minuta. Pijuckajte ga polako tijekom dana, a možete ga i zasladiti.

Đumbir, paprena metvica i kajenski papar su biljke koje na prirodni način smanjuju bol. Napravite čaj od njih tako što ćete pomiješati prstohvat kajenskog papra, komadić svježeg đumbira i žličicu paprene metvice u dvije šalice kipuće vode i ostaviti poklopljeno 15 minuta. Zasladite medom.

Repuh (Petasites hybridus) je prirodni beta blokator, biljka nalik na rabarbaru, koja uspješno smanjuje migrenu tako što uklanja upalu i stabilizira protok krvi kroz mozak. Prevenira spazam u kapilarima i kontrolira tlak. Treba koristiti samo proizvode od repuha iz kojeg su uklonjeni toksini. Repuh je poznat i kao ljekovito sredstvo protiv alergija. Također treba spomenuti da se pri liječenju migrene akupunktura pokazala učinkovitom.

Dobro je znati !

Negiranje i zapostavljanje liječenja migrena značajno pogoršava kvalitetu života. Kod osoba s migrenama, blago je povećan rizik moždanog udara. Mnogobrojni su savjeti i tehnike samopomoći razvijeni tijekom godina za tretman akutne glavobolje. Neki od najpoznatijih su hidracija, tj. uzimanje većih količina tekućine te tuširanje toplom vodom.

Kada govorimo o znanstvenom pristupu terapiji migrena, najbolje je započeti promjenom stila života, prvenstveno redovitim spavanjem, te izbjegavanjem stresa i hrane i pića koji djeluju kao okidači.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI