Ako u organizam unosite mnogo dodatnog šećera ili nezdravih masnoća, možda je problem u nedovoljno spavanja. Naime, stručnjaci sa Sveučilišta Columbia prije tri godine proučavali su vezu između kvalitete sna i prehrambenih navika gotovo 500 žena. Došli su do zaključka kako su uz lošiju kvalitetu sna ili kraći san žene konzumirale više dodatnog šećera, zasićenih masti i kofeina, piše portal Dnevno.
Prema znanstvenicima, otkriće je važno zbog toga što su žene izložene velikom riziku za pretilost ili za poremećaje spavanja, što može biti potaknuto povećanim unosom hrane.
Hrana s visokim udjelom šećera i nezdravim masnoćama također je povezana sa zdravstvenim stanjima i bolestima, među kojima su i tip 2 dijabetesa, srčane bolesti i pretilost.
“U našem modernom društvu često radimo do kasno u noć, objedujemo kasno i ponekad zanemarujemo koliko je san važan za naše zdravlje”, kaže dr. Brooke Aggarwal, voditeljica studije i pomoćnica profesora medicinskih znanosti na sveučilištu Columbia.
“Naša studija ukazuje na važnost dobrog i kvalitetnog sna za upravljanje tjelesnom težinom, kao i za potencijalnu prevenciju srčanih bolesti među ženama”.
Gotovo 500 žena u dobi od 20 do 76 godina bilo je obuhvaćeno istraživanjem koje je analiziralo njihov san te kvalitetu i količinu konzumirane hrane.
Više od trećine obuhvaćenih žena patilo je od nekih poremećaja spavanja.
Gotovo 55 posto spavalo je manje od sedam sati noću, a od njih se gotovo 25 žalilo i na nesanicu. Prosječno vrijeme spavanja među ispitanicama bilo je manje od sedam sati.
Žene koje nisu dobro ili dovoljno spavale unosile su prosječno dodatnih 500 do 800 kalorija. One su prekoračile i preporuke za ukupni unos masnoća kao i za unos zasićenih masti, šećera i kofeina, ali su zato konzumirale premalo integralnih žitarica i vlakana.
Mlađe žene koje su se žalile na loš san također su unosile manje mliječnih proizvoda.
Jedan od razloga zbog kojih bi pomanjkanje kvalitetnog sna moglo voditi do prejedanja je to što se vjeruje da loš san stimulira glad i potiskuje hormonalne signale koji šalju informacije o sitosti, zaključuje se u istraživanju.
Nesanica može utjecati na hipokampus, dio mozga koji regulira unos hrane. Ako unos šećera i masne hrane dovede do abnormalne aktivnosti hipokampusa, teže je oduprijeti se želji za nezdravom hranom.
“Kad smo umorni skloni smo impulsivnim umjesto racionalnim odlukama”, kaže dr. Maya Adam sa sveučilišta Stanford.
Znanstvenici dodaju da je još jedno moguće objašnjenje – da unošenje previše hrane rezultira probavnim tegobama koje otežavaju ženi da utone u san.
Aggarwal preporučuje da se kvalitetniji san osigura mjerama poput tamnog ambijenta u spavaćoj sobi, isključivanja mobitela, opuštanja meditacijom ili toplom kupkom prije spavanja te zdravijom prehranom i laganijim obrocima prije spavanja.