Otežano disanje, hripanje i 'sviranje' u plućima, kašalj, posljedice su nastojanja da se zrak izdahne kroz blokirane dišne putove i najava – astme
Astma se najbolje definira kao zapreka, tj. smetnja prolazu zraka u suženim dišnim putevima koji vode prema plućima. Kao posljedica toga, disanje postaje teže i pojavljuje se hripanje, “sviranje” u plućima ili kašalj, sve kao posljedica nastojanja da se zrak izdahne kroz blokirane dišne putove. S propisnim liječenjem stanje se opet može dovesti u normalno.
Posumnjati da, možda, imate astmu, možete ako ste prethodno imali hripanje, kašalj i stezanje u grudima, koje je često udruženo s nedostatkom daha. Ovi simptomi imaju sklonost ponavljati se u određenim situacijama, kao kad se bolesnik nalazi u blizini mačke (one na četiri noge!), za vrijeme tjelovježbe ili ako postoje neka upala ili infekcija.
Razumljivo, ako sumnjate da imate astmu, svakako treba konzultirati liječnika, koji će, između ostalih pretraga, obaviti i kontrolu disanja pomoću spirometra. Osobe koje često obolijevaju od bronhitisa (upala sluznice dišnih putova, praćena kašljem i sekretom), mogu također imati skrivenu bolest – astmu. Ako je stvarno to slučaj, onda se liječenju bronhitisa može pomoći uključivanjem nekih lijekova protiv astme.
No, ne može se sa sigurnošću unaprijed predvidjeti hoće li se astma s vremenom pogoršavati. Jer, to oboljenje ima različite tokove – može se pojaviti u bilo kojoj dobi i može se smiriti u bilo koje vrijeme. Ipak, za većinu ljudi astma ima određenu pravilnost. Ako ste u proljeće alergični na pelud stabala ili trave, vaši će se simptomi astme vjerojatno pogoršavati svakog proljeća – kada se povećava i količina peludi u zraku.
Astma izazvana tjelovježbom
Izaberite sport koji ne zahtjeva trajni napor, kao što je, na primjer, trčanje.
Pokušajte izbjegavati sportske aktivnosti u hladnoj i suhoj okolini, kao što je klizanje na ledu, skijanje na duge pruge. Plivanje se smatra najboljim sportom za takve osobe. Ako ipak morate vježbati na hladnom, stavite šal preko ustiju i nosa, kako bi zagrijali i ovlažili zrak koji udišete.
U dogovoru s liječnikom, napravite raspored uzimanja lijekova prije sportske aktivnosti, kako bi preduhitrili pojavu simptoma astme. Ako se usprkos toga simptomi pojave i traju i nakon prekida tjelovježbe, imajte pri ruci potrebne lijekove.
Inače, današnji lijekovi mogu znatno pomoći u olakšavanju simptoma ili u odgađanju njihovog javljanja, ali nažalost, ne pružaju izlječenje. Ako povijest vaše astme ukazuje na neku alergiju, treba s liječnikom razmotriti eventualnu primjenu tzv. desenzibilizacije, odnosno serije injekcija pomoću kojih se nastoji ukloniti preosjetljivost na neki određeni alergen – tvar koja izaziva alergiju. Desenzibilizacija nije pogodna za sve astmatičare, ali tamo gdje je primjenjiva, može donijeti znatno poboljšanje.
Što poduzeti kad nastupi astmatični napadaj?
1. Pokušajte se opustiti i ostati mirni;
2. Napustite prostor ako u njemu postoji neki alergen koji se može okriviti za pojavu simptoma (pas ,mačka, prašina, cigaretni dim);
3. Upotrijebite svoje lijekove (npr. pomoću inhalatora);
4. Pijte puno tekućine, ali koja nije hladna;
5. Obavite svoje vježbe disanja (ako su prije bile od pomoći) ili
opušteno gledajte televiziju ili slušajte glazbu;
6. Informirajte liječnika ako vam vaši lijekovi nisu donijeli olakšanje unutar očekivanog vremena ili ako su simptomi posebno teški ili ako se pojave bilo kakvi znaci infekcije, koji zahtijevaju antibiotike.
Ako je astma izazvana faktorima kao što su zagađenje zraka ili hladna klima, tada preseljenje i nastavak življenja u drugim geografskim područjima može donijeti dugotrajno poboljšanje simptoma.
Liječnici koji liječe pacijente od astme često čuju od njih da im alkoholna pića, uključujući vino, nerijetko izazivaju probleme s disanjem i pogoršavaju simptome. Iz toga sami izvucite zaključak!
Treba skrenuti pažnju na to, da ima bolesnika koji ne vole uzimati lijekove, pa onda često predugo odlažu ili neuredno uzimaju i lijekove protiv astme. Takva nepažnja i neozbiljnost zna ih onda dovesti i do stanice za hitnu pomoć. Valja biti svjestan toga da predugo odlaganje u traženju pomoći može biti i po život opasno.
Dakako, ako vam vaši lijekovi ne pružaju neko vidljivije poboljšanje, upoznajte o tome svog liječnika. Nemojte na svoju ruku uzimati nikakve dodatne preparate, koji su možda pomogli vašem prvom susjedu…
