Kod dojenja nema gornje granice djetetove dobi

„Nema ljepšeg osjećaja od onog kada stavite bebu na prsa i pružite joj prirodnu hranu, onu koju je tijelo upravo njoj namijenilo nakon poroda”, složne su mame koje smo pitali o iskustvu dojenja. Neke od njih dojile su svoje bebe nekoliko mjeseci, a neke i nekoliko godina.

No, sve su složne u zaključku da je bebu važno dojiti i da treba sve učiniti kako bi se u tome ustrajalo. Dojenje je najzdraviji, najprirodniji i najekonomičniji način prehrane djeteta s kojim se ujedno razvija i emocionalna povezanost majke i djeteta. Zaštita, promicanje i potpora dojenju javnozdravstveni je prioritet svih zemalja svijeta koju potiče i Hrvatsko pedijatrijsko društvo. Zbog svega navedenog 1990. Svjetsko udruženje za dojenje pokrenulo je obilježavanje tjedna dojenja u prvom tjednu mjeseca kolovoza. Brojne su prednosti dojenja kako za mamu, tako i za dijete. Upravo smo o tome razgovarali sa savjetnicama za dojenje Udruge Roda.

* Zašto je dojenje važno za majku i dijete?

Prirodno je da je majčino mlijeko najbolja hrana za dijete i idealno je prilagođeno djetetovoj potrebi za hranjivim tvarima, njegovom rastu i stanju obrambenog sustava. Djeca koja su bila dojena, u kasnijoj su dobi rjeđe pretila tj. rjeđe pate od sklonosti debljanju. Pri dojenju djeca pronalaze vlastiti ritam i razvijaju zdrav odnos prema hrani. Dojenje pogoduje nižoj razini kolesterola, sprečava razvoj bolesti srca i krvožilnog sustava u kasnijoj dobi, smanjen je rizik obolijevanja od šećerne bolesti, pozitivno djeluje na izgradnju imunološkog sustava. Dojena djeca imaju smanjen rizik od raznih infekcija i upala, a ako dođe do bolesti, period liječenja kraće traje. Dokazan je i veći IQ kod dojene djece zbog brojnih čimbenika koji pogoduju razvoju živčanog sustava, rastu i sazrijevanju mozga. Djeca doje zbog hrane, ali i zbog utjehe. Najbolji „lijek“ kod nicanja zubića, razbijenih koljena i sličnih boli utjeha je na dojci. Dojenje je zdravo i za majku – za vrijeme podoja stvara se hormon oksitocin koji nakon poroda pomaže kontrakciji maternice i njenom vraćanju na mjesto. Rano i redovito dojenje najbolja je profilaksa protiv krvarenja nakon poroda i zaštita od infekcija u prvom tjednu nakon poroda. Majke koje često i dugo doje, kasnije imaju manje izglede za rak dojke, maternice i jajnika te je manji rizik za metabolički sidrom (inzulinska rezistencija, abdominalna pretilost, visok kolesterol i krvni tlak). Dojenje može pomoći i kod gubljenja kilograma s obzirom na to da dojenje dnevno u prosjeku sagorijeva 200-500 kcal.

* Do koje je godine preporučljivo dojiti dijete? I zašto?



Koliko će dugo majka dojiti, njezina je osobna odluka. WHO preporučuje isključivo dojenje (bez dodatne tekućine i hrane) do navršenih šest mjeseci djetetova života, a nakon uvođenja krute hrane i tekućine, bar do dvije godine ili sve dok majka i dijete to žele. Majčino mlijeko nakon godine dana sadrži veću koncentraciju obrambenih tvari i prilagođeno je djetetovim potrebama tj. rastu i razvoju. Prednosti dojenja nakon godine dana su da dijete manje obolijeva od bolesti probavnog i dišnog sustava, što je posebno važno za djecu koja su u dječjim vrtićima izložena rizicima infekcija. Dojenje pomaže boljem rastu i razvoju čeljusti, većoj emocionalnoj povezanosti s majkom itd. Ne postoji gornja granica trajanja dojenja i nema dokaza da dojenje nakon djetetovog 2. rođendana ili kasnije ima štetne razvojne ili emocionalne posljedice.

* Što je kolostrum? Zašto je važan i koliko ga dugo žena ima?

Kolostrum je mlijeko koje se počinje stvarati u trudnoći između 16. i 22. tjedna. Počinje se stvarati tako rano kako bi u slučaju prijevremenog poroda tijelo bilo spremno nahraniti novorođenče. Zovu ga još i „tekućim zlatom“ jer je zlatnožute boje i po strukturi je gust i ljepljiv, sličniji medu nego mlijeku. Sadrži velik dio obrambenih tvari, imunoglobulina, vitamina i minerala. Kada dijete dobiva majčino mlijeko kao svoju prvu hranu, pri prvim se podojima sluznice želuca, crijeva, sluznice dišnih i mokraćnih puteva oblažu imunoglobulinima te se stvara zaštitni sloj koji sprečava razvoj bakterija i virusa. Zbog laksativnog učinka, kolostrum pomaže izbacivanju mekonija, a kroz stolicu se izbacuje i višak bilirubina, što pomaže prestanku novorođenačke žutice. Ako su uvjeti za dojenje povoljni (prvi podoj u rađaonici nakon poroda, neodvajanje majke i djeteta nakon poroda, česti podoji – maksimalni razmak svaka 2 sata), kolostrum se u zrelo mlijeko pretvara već nakon 24 sata, a prisutan je sve do šestog tjedna djetetove starosti.

* Mnogo je zabluda o dojenju. Možete li nam navesti neke od njih?

„Novorođenče ne treba buditi”. Novorođenčad treba buditi ako se sami ne probude unutar 2-3h, nevezano jesu li pri porodu težili 2900 grama ili 3900 grama. To se posebno odnosi na djecu koja su uspavana, imaju žuticu ili imaju slab napredak na težini. Novorođenčad treba imati minimalno 10 podoja u 24 sata. Preporuka je da se djeca do 4. mjeseca starosti bude za bar jedan noćni podoj kako bi bolje napredovala, a i noćni podoji su bitni zbog bolje produkcije mlijeka, povezane s većom razinom prolaktina noću.

„Dojilja mora izbjegavati određenu hranu”. Dojilje smiju jesti sve, ali pritom je dobro paziti na djetetove reakcije u vidu osipa ili nadutosti. Preporuka je jesti lokalno, sezonski, raznovrsno i što manje prerađene hrane i jednostavnih šećera. Majka zbog sebe i svojeg zdravlja mora jesti zdravo, raznovrsno i svježe. Ako majka primijeti da je dijete reagiralo na neku vrstu hrane (primjerice osip nakon konzumacije citrusa), neka na nekoliko tjedana iz svoje prehrane izbaci citruse i onda ih ponovno u maloj količini uvede i prati reakcije.

„Treba se izdajati nakon podoja da se smanji mogućnost upale”. Ovo je savjet naših baka, ali – upravo suprotno! Produkcija mlijeka funkcionira na sistemu ponude i potražnje – koliko mlijeka izađe van iz dojki, toliko će se novog mlijeka stvoriti. Ako se majka nakon podoja ide izdajati, daje tijelu signal da mora proizvesti još veću količinu mlijeka i onda ulazi u začarani krug – dojenje – izdajanje -prenapunjenost dojki. Ako majka nema smanjenu produkciju mlijeka, nema potrebe za izdajanjem nakon podoja.

„Dijete mora imati raspored dojenja. Razmazit ćeš ga”. Ovo je jedan jako opasan savjet, pogotovo za novorođenčad. Djetetu se ne smije nametnuti raspored dojenja, već podoji trebaju biti na djetetov zahtjev, a plač je tek zadnji znak kojim dijete javlja da bi sisalo. Tu je okretanje glavicom i traženje dojke pogledom, meškoljenje, stavljanje ruke u usta (NAPOMENA: ako novorođenče i malo dijete unutar 2-3h samo ne traži dojiti jer primjerice spava, treba ga buditi i ponuditi dojku za podoj). Majčino mlijeko lako je probavljivo. U prosjeku se probavlja nakon 90 minuta i nema smisla dijete držati gladno do idućeg podoja ako ono to traži.

„Majka, ako je prehlađena ili ima temperaturu, ne smije dojiti”. Kada je majka prehlađena, dijete preko njenog mlijeka dobiva antitijela kako bi imalo veću zaštitu od bolesti, a ako se i razboli, tijek bolesti blaži je i kraći. Majka smije pod temperaturom dojiti dokle god za to ima snage. Antipiretici poput ibrufena i paracetamola dopušteni su i kompatibilni uz dojenje.

„Majčino mlijeko nije više hranjivo nakon godine dana”. Majčino mlijeko je uvijek hranjivo i savršeno je napravljeno da zadovolji djetetove potrebe. Nakon godine dana vrijednosti nekih vitamina i minerala opadaju, ali se zato razina obrambenih tvari povećava i time je dijete više zaštićeno primjerice od prehlade.

* Koliko su žene u Hrvatskoj osviještene kad je u pitanju dojenje bebe? Vidi li se neki napredak u odnosu na prijašnje godine?

U Hrvatskoj većina žena želi dojiti, ali manjem broju to uspije. Iako nam se nekad čini da svi pričaju o dojenju, ipak stvarne podrške nedostaje, i to je i uzrok slabim pokazateljima uspješnosti dojenja. UNICEF-ovi podaci pokazuju da u razvijenim zemljama jedno od petero djece nikada nije dojeno. U Hrvatskoj je dojeno 82,7% djece koja izlaze iz rodilišta. Prema podacima HZJZ-a za 2017. godinu, između trećeg i petog mjeseca života broj isključivo dojene djece pada na 71,7%, a među djecom od 6 do 11 mjeseci svega je 10,7% djece koja su i dalje dojena.

Napredak vidimo u većoj zastupljenosti dojenja u javnom prostoru, na ulici, na fotografijama i plakatima, većem uključivanju udruga u ovu temu, a posebno u otvaranju prve hrvatske banke humanoga mlijeka.

* Kako su bolnice u Hrvatskoj pripremljene na boravak bebe s majkom od poroda pa do odlaska kući?

U Hrvatskoj danas sva rodilišta nose titulu „Rodilište prijatelj djeteta“, i to je podatak koji nas stavlja u sam svjetski vrh. Ta titula trebala bi osigurati određeni minimalni standard podrške dojenju, ali mnoge majke nam se javljaju, a posebno u zadnjih nekoliko godina, s iskustvima nedostatne podrške kod problema, poticanja odvajanja (nakon poroda, noću i sl.) te hranjenja djece adaptiranim mlijekom kada za to nema potrebe. Dobra praksa koja je započela 2007. godine UNICEF-ovim programom zadnjih se nekoliko godina urušava, na što upozoravamo Ministarstvo zdravstva. Ipak, važno je osigurati podršku ženama ne samo u rodilištu, već i nakon dolaska doma, Važno je da ih posjećuje podržavajuća patronažna sestra sve dok se dojenje ne uspostavi, da je pedijatar kod kojeg će majka doći podržavajući i da joj neće odmah sugerirati prestanak dojenja, a tu danas primjećujemo značajne regionalne razlike i veliku priliku za poboljšanja.

* Koji je najveći problem kod dojenja odnosno nedojenja beba? Gdje najčešće „zapne”?

Informiranje i edukacija već od trudnoće te traženje pomoći čim zapne, to je najbolji put ka uspješnom dojenju. Roda organizira radionice o dojenju na kojima trudnice uz pratnju partnera ili osobe koja će biti uz njih nakon poroda, uče o prednostima dojenja, ali i samoj fiziologiji, pravilnim tehnikama dojenja, kako prepoznati probleme na vrijeme i kako ih riješiti. Kod problema tu je naš SOS telefon za dojenje i Facebook grupa na kojoj su savjetnice stalno aktivne. Uz znanje, važno je da majka ima pozitivno okruženje i podršku u rodilištu, ali i kod kuće. Najčešće nažalost zapne već u rodilištu – majke nemaju mogućnost ostvariti kontakt kožom na kožu nakon poroda, tzv. „zlatni sat“, a time i prvi podoj u rađaonici. Dijete se nakon poroda odvaja od majke na nekoliko sati, a često se djeca vraćaju već nahranjena adaptiranim mlijekom. Majka, pogotovo ako je prvorotka, često iz straha za zdravlje i napredak svojeg djeteta, poklekne i počinje davati adaptirano mlijeko iako najčešće za to nema potrebe. Ono što nas u Rodi posebno smeta kršenje je Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko bez ikakvih sankcija od strane Ministarstva zdravstva. Budući roditelji na trudničkim tečajevima, drogerijama, u ljekarnama, na raznim internetskim portalima, pa čak i u domovima zdravlja i pedijatrijskim ambulantama dobivaju razne promotivne materijale, kao što su mini pakiranja vitaminskih dodataka, bočice, uzorci čajeva, letci o hranjenju ili dojenju itd., i to od tvrtki koje se bave proizvodnjom nadomjestaka za majčino mlijeko. Znači, buduće majke već u trudnoći imaju doticaj s proizvođačima, najčešće nažalost upravo preko zdravstvenoga sustava.

* Kakvo je stanje danas kad je u pitanju dojenje beba u javnosti? Srame li se žene, osuđuje li ih okolina?

Majci ne treba biti neugodno nahraniti svoje dijete u javnosti. Dojenje je normalno, dojenje je prirodno, kome smeta, neka ne gleda. Negativne komentare najbolje je, kada se to može, ignorirati. U nekim shopping centrima postoje tzv. fotelje za dojenje, što bi bilo super udobno da se takve fotelje ne nalaze u prostoru WC-a, što uz problem higijene, ostavlja i poruku da se dojilja mora sakriti u WC da je drugi ne vide. Neki gradovi u Hrvatskoj danas u parkovima imaju tzv. klupe za dojenje i prematanje, što je dobra poruka za promociju normalnosti dojenja u javnosti, ali pritom treba imati na umu da je svaka klupa – klupa za dojenje.

* Kada majka počne raditi, prestaje li najčešće i dojiti svoje dijete ili najčešće nastavlja sve dok je djetetu to potrebno?

U Hrvatskoj se nakon navršene djetetove prve godine majka najčešće vraća na posao, a dijete kreće u vrtić. Tada majke koje su uspijevale održati dojenje, najčešće prestaju s dojenjem. Za dijete je to dvostruki stres, uz odvajanje od majke i/ili odlazak u jaslice, sada ostaje i bez rituala sisanja. Važno je majke podržati u održavanju dojenja, a posebno zato jer djeca nakon tog perioda najčešće ne doje puno puta u danu, pa one mogu primjerice nakon dolaska s posla ili vrtića, prije spavanja, i dalje nastaviti noću dojiti, sve dokle god im to odgovara.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI