Kako prepoznati jesam li meteoropat i što mi se tada događa u tijelu? Napokon doznajte odgovore na ta pitanja!

Vjerojatno ste bezbroj puta osjetili kako klimatske promjene utječu na vaše raspoloženje i zdravlje općenito. Čuli ste i za pojam meteoropatije, no nije vam posve jasno pripadate li i vi u grupu tih ljudi koji su osjetljivi na promjenu vremena. Kako prepoznati jeste li meteoropat i koji se procesi događaju u vašem tijelu tijekom promjene vremena – sve su to pitanja na koja nam odgovara dr. med. Dubravka Tonković, specijalist anestezije i reanimacije.

Utječu li klimatske promjene na naš organizam i kako?

Nagle i česte promjene klime sve više utječu na naše zdravlje i svi te promjene više ili manje osjećamo. Statistike pokazuju da se u cijelom svijetu ubrzano povećava broj osoba osjetljivih na klimatske promjene, a znanstvenici za to imaju objašnjenje. Moderan način života prisiljava nas da previše vremena provodimo u zatvorenom prostoru – ljeti u prostoru rashlađenom klima uređajima, a zimi često u pregrijanom prostoru sa suhim zrakom. Takav način života usporio je naš prirodni sustav za prilagođavanje utjecajima iz okoliša – postao je manje učinkovit. Drugim riječima, zbog rjeđeg dodira s prirodom postali smo osjetljivi na prirodne promjene. Tako često nervozu, glavobolju, otežano kretanje ili otežano disanje, pa i mnoge druge smetnje, povremeno osjećamo, ali za njih nemamo objašnjenje. Javljaju se iznenada, a isto tako i prestaju.

Kako prepoznati jesam li meteoropat?

Možda ste i vi u velikoj skupini meteoropata, ljudi koji klimatske promjene osjećaju i predosjećaju u obliku različitih simptoma odnosno tegoba. Iako neki liječnici negiraju utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, statistike pokazuju da te promjene itekako osjeća na desetke milijuna ljudi samo u Europi. Možda ste i vi jedan od njih, možda vaše povremene tegobe uzrokuju upravo klimatske promjene. Što predviđa bioprognoza, često je pitanje koje si postavljamo. Klimatske promjene posljednjih su godina postale česte i nagle, a mi osjetljivi na njih. Razumljivo je da zato velik broj ljudi pažljivo prati vremensku prognozu na TV-u i na radiju te želi doznati kakvo ih vrijeme očekuje sljedećih dana, a s time i kako će se osjećati odnosno kako će utjecati na naše zdravlje. Upravo na ovo pitanje odgovor daje bioprognoza jer uz najave klimatskih uvjeta, predviđa i njihov utjecaj na ljudski organizam, i to na zdravlje, raspoloženje, kvalitetu spavanja, sposobnost koncentracije te na stanje kroničnih bolesnika: alergičara, astmatičara, srčanih bolesnika, reumatičara i mnogih drugih.



Zašto se javlja meteoropatija?

Meteorosenzibilne osobe, tj. osobe osjetljive na klimatske promjene sklone su meteoropatiji. Ta riječ potječe iz grčkog jezika od riječi „meteoros” (visoko u zraku) i „pathos” (bolest) te označava zdravstvene tegobe s promjenama u atmosferi, odnosno u zraku oko nas. Sad je pitanje zašto tijelo reagira na klimatske promjene. Odgovor je: meteoropatske tegobe nastaju kao posljedica poremećene ravnoteže impulsa koji u tijelu prenose kemijske tvari – neuroprijenosnici. Te tvari nastaju unutar živčanog sustava, a prisutne su u mozgu. Tako vrućina, zatim manjak svjetla, hladnoća te niski atmosferski tlak i drugi nepovoljni utjecaji dovode do prekida prijenosa živčanih podražaja, a tada govorimo o poremećenoj ravnoteži prijenosa impulsa. Ona za posljedicu ima različite simptome i tegobe: tjeskobno i depresivno raspoloženje, povećan umor, nesanicu i niz sličnih tegoba odnosno simptoma.

Što o meteoropatiji misle znanstvenici?

Prema mišljenju nekih znanstvenika centar zbivanja je u hipofizi koja proizvodi prirodne analgetike – endorfine, a to su tvari koje smanjuju bol te serotonin koji utječe na dobro raspoloženje. Na tu žlijezdu (hipofizu) snažno utječu klimatske promjene. Pri naglim promjenama vremena, osobito u jesen, ali također već i ljeti, ta žlijezda proizvodi manje hormona zbog čega se javljaju nervoza, nemir i tjeskoba. Osim toga, na hladnom i snažnom vjetru u zraku se povećava elektricitet koji naše tijelo registrira i prenosi, a zbog povećanog elektriciteta slabe naše prirodne obrambene sposobnosti te teže podnosimo bol.

S obzirom na klimatske promjene, postoji li mogućnost da će simptomi kod meteoropata biti još žešći?

U jesen i zimi meteoropatske su tegobe češće ne samo zbog hladnoće, već i zbog povećane vlažnosti zraka. To utječe na tjelesne tekućine i elastičnost kolagenih vlakana o kojima ovisi čvrstoća i elastičnost zglobova (reumatičari, osobe koje su imale koštano-zglobne povrede). Prema mišljenju stručnjaka te promjene utječu na receptore za bol zbog čega dolazi do povećane osjetljivosti na bol i sve neugodne podražaje iz okoline. Sada si postavljamo pitanje tko su meteoropati. To su senzibilne osobe koje se teško prilagođavaju promjenama vremena. Njihov organizam loše se prilagođava svim vremenskim promjenama, kao što su vjetar, vlaga, kiša i promjene atmosferskog tlaka – odbija im se prilagoditi.

U kojoj su životnoj dobi ljudi najizloženiji i najosjetljiviji na klimatske promjene?

Te meteorosenzibilne osobe najčešće su starije životne dobi ili mala djeca, ali u posljednje ih vrijeme ima i u svim dobnim skupinama. Zapravo, svi smo podložni vremenskim promjenama. Bez obzira na životnu dob s meteoropatskim tegobama najčešće se suočavaju osobe koje boluju od kroničnih bolesti, kao što su npr. artroze, zatim svi reumatski bolesnici, osobe koje boluju od alergije, astmatičari i oni koji boluju od migrene. Neki su znanstvenici dokazali da i povećana razina stresa povećava osjetljivost na klimatske promjene. Stoga kod zdravih osoba, ali osjetljivih na klimatske promjene, nekoliko sati prije početka promjene (oluje) može se javiti nemir, razdražljivost, smetnje spavanja, intenzivnije reakcije na manje podražaje, dok meteoropatski šok može uzrokovati slabost, tjeskobu, apatiju, zatim hiperaktivnost i agresivnost.

Koji su dijelovi tijela najpogođeniji „južinom”?

Klimatske promjene najviše pogađaju živčani sustav (nagle promjene raspoloženja), srčano-žilni sustav (kardiovaskularni sustav) i dišni sustav (respiratorni sustav). Velike i nagle klimatske promjene mogu izazvati i meteoropatski šok, a najčešće su meteoropatije sindrom juga, sindrom istočnog vjetra, sindrom toplog vjetra te sindrom olujnog vremena. Ovakve promjene vezane su uz vjetrovito i olujno vrijeme i vrlo su poznate osobama koje žive na jugu – odnosno uz more . To je poznata „južina” koja izaziva umor, nervozu, nestrpljivost, svadljivost i razne druge tegobe. Na kraju možemo zaključiti da svaki tjelesni sustav i svaki organ zahvaćen nekom bolešću može biti žrtva meteoroloških promjena i to manifestirati raznim tegobama, odnosno simptomima. I pitamo se zašto… Zato jer se tkivo ili organ narušene ravnoteže i bolesti ne može uvijek prilagoditi odnosno suprotstaviti ili obraniti od podražaja iz prirode. Zato su brojni pozivi hitnoj službi, iako često nepotrebni. Preporuka je ostati doma, smiriti se i ako imamo lijekove koje redovito trošimo – uzeti ih.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI