HRVATSKA PAMET ZA ŽIVOT POSLIJE ŽIVOTA: Nova tehnologija koja oživljava stanice mrtvih tijela donosi revoluciju u transplantaciji organa

Vijesti koje nam stižu sa Sveučilišta Yale graniče sa znanstvenom fantastikom i pokazuju da polako, ali sigurno ulazimo u razdoblje u kojem se brišu granice fikcije i realnosti. Rezultati najnovije studije Laboratorija Šestan (Sestan Lab) u New Havenu u američkoj saveznoj državi Connecticutu pokazuju da je moguće oživiti stanice mrtvih organa i sat vremena nakon smrti. Htjeli mi to ili ne, ova spoznaja pobuđuje znatiželju i najvećih skeptika te otvara pitanje je li uistinu moguće prevariti smrt i provesti reverzibilan proces oživljavanja mrtvog tijela.

Donedavno se smatralo da prestankom rada srca i pluća dolazi do nezaustavljivog procesa propadanja stanica, a onda i cijelog organizma. Tijelo uistinu brzo počinje propadati, ali različitom brzinom. Profesor Nenad Šestan je sa suradnicima Zvonimirom Vrseljom i Davidom Andrijevićem na prestižnom Sveučilištu Yale pokazao, na veliko iznenađenje svjetske javnosti, da proces propadanja tijela nakon što nastupi klinička smrt nije ireverzibilan. 

 

Putovanje tekućine

Ovi su nas rezultati doveli na prag revolucionarnih spoznaja u području medicine. Rezultati objavljene studije dokazali su da je, primjenom odgovarajućih postupaka, i nakon što je nastupila klinička smrt, moguće obnoviti rad stanica u vitalnim organima (poput srca, mozga, jetara), pa čak i obnoviti njihovu funkciju.



Ovo novo istraživanje nastavak je Šestanove studije iz 2019. godine, koja je bila ograničena samo na mozak i bazirala se na svojevrsnoj Lazarovoj tehnologiji nazvanoj BrainEx, koja obnavlja cirkulaciju krvi u mrtvom mozgu. U njemu se eksperimentiralo s moždanim strukturama svinja koje nisu ubijene za potrebe eksperimenta, nego kupljene od tvornice za preradu mesa.

Mozak je najkompleksniji organ u tijelu. Da bi funkcionirao punom snagom, mora imati osiguran stalan protok krvi bogate kisikom. U mozak usmrćenih svinja tijekom više sati pumpana je tekućina koja je sadržavala sintetski hemoglobin, kao i hranjive tvari, antibiotike i druge lijekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi i zaustavljaju druge procese propadanja organizma. Ovo je putovanje tekućine bilo praćeno ultrazvučnim skenerom. Cirkulacija krvi je, zahvaljujući ovom postupku, obnovljena i u najsitnijim krvnim žilicama mozga. Uočeno je da je mozak počeo stvarati ugljični dioksid i istovremeno trošiti glukozu i kisik, što je pokazalo da je došlo do obnavljanja metaboličke funkcije moždanih struktura. Provedena studija je, zahvaljujući postupku umjetne obnove cirkulacije, dokazala da se određene stanične funkcije mogu obnoviti i nastaviti s radom i nekoliko sati nakon što je nastupila smrt. 

 

Uspješna modifikacija 

Usporedba ovako potaknutih moždanih struktura pokazala je da su mozgovi usmrćenih životinja imali gotovo jednaku moždanu aktivnost kao i živuće svinje. Svinje tijekom postupka nisu došle k svijesti, ali se razmatrala i ta mogućnost, pa su za svaki slučaj bila unaprijed pripremljena sredstva za njihovo anesteziranje i pothlađivanje. Šestanov tim krenuo je od sljedeće hipoteze: ako se stanice mozga, kao najosjetljiviji dio tijela, mogu obnoviti, onda je to vjerojatno moguće učiniti i s drugim organima.

Profesor Šestan odlučio je provjeriti ponovno na istom životinjskom uzorku je li moguće taj postupak primijeniti i na ostale dijelove tijela. U tu svrhu došlo je do modifikacije postojeće tehnologije – uz pomoć varijante nazvane OrganEx, primijenjen je donekle sličan postupak na cijelom tijelu usmrćenih životinja. Ako vam se ranije opisan postupak čini jednostavnim, on to sigurno nije. Kad srce prestane kucati, dolazi do oticanja organa i kolapsa krvnih žila, što uzrokuje daljnja oštećenja unutar organizma. Uz sustav poznat kao OrganEx, primijenjen je i na dijelu uzorka onaj stariji poznat kao ECMO, koji služi za izvantjelesnu podršku cirkulaciji u kojoj se uz pomoć posebnih uređaja venska krv odvodi iz organizma, obogaćuje kisikom i potom u njega vraća. Pokazalo se da je sustav OrganEx bio znatno uspješniji od ECMO-a, pa u šali kažu da je ovaj sustav “nešto kao ECMO, samo na steroidima”. U konkretnom istraživanju u krvožilni sustav svinja pumpala se tekućina bazirana na svinjskoj krvi i kombinaciji raznih lijekova. Ta je tekućina usporila proces raspadanja tijela, obnovila staničnu funkciju, a onda su se počele obnavljati i funkcije vitalnih organa. Kod životinja koje su bile podvrgnute ispitivanju sustavom OrganEx došlo je i do aktivacije gena za popravak DNK-a, što je važno sa stajališta oštećenih organa.

 

Svijest životinja

Zamijećeno je da je tijekom eksperimenta došlo i do pomicanja glava i vratova svinja. Stručnjaci zasad ne znaju točan razlog trzanja, ali pretpostavljaju da je ono možda posljedica obnove mišićnih funkcija nakon smrti. Za sve one koji se pitaju što je sa sviješću životinja, studija je pokazala da, kao i u ranijem istraživanju, nije došlo do aktivacije moždanih struktura koje bi ukazivale na svjesnost. Zvonimir Vrselja, znanstveni suradnik neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Yale i suautor studije, rekao je da stanice zapravo ne umiru tako brzo kao što se dosad mislilo, odnosno da se uz odgovarajuću intervenciju mogu obnoviti. Time je dovedena u pitanje i sama smrt i njezino definiranje. Znanstveni tim navodi da je njihov primarni posao bio usmjeren na obnovu stanične aktivnosti nakon kliničke smrti i da odgovore na pitanja o implikacijama njihovih studija na definiranje smrti prepuštaju bioetičarima i drugim stručnjacima.

Cilj provedenog istraživanja bio je usmjeren na iznalaženje načina za oporavak oštećenih organa u svrhu transplantacije. Profesor Odjela za kirurgiju Sveučilišta Groningen u Nizozemskoj Robert Pole, koji nije bio uključen u studiju, smatra da bi se ovo otkriće u teoriji moglo iskoristi ne samo u svrhu transplantacije organa nego i kod ishemije, odnosno liječenja ljudi koji dožive srčani ili moždani udar. Nažalost, ova je tehnologija još u povojima i neće doživjeti skoru primjenu na ljudima ili pak doniranim organima. Koliko je poznato, zasad se planiraju nove studije na životinjama, a ljudi još nisu na vidiku. Vrlo je vjerojatno da će ovaj novi sustav biti iskorišten za obnovu oštećenih organa, ali i da će produljiti vrijeme raspoloživosti nekog organa koji treba biti transplantiran.  

 

Lista čekanja 

U Hrvatskoj su početkom 2022. na listi čekanja za transplantaciju bila prijavljena 322 bolesnika. Hrvatska je članica Zaklade Eurotransplant koja svim članovima daje veće šanse za bržu i uspješniju transplantaciju. Ova organizacija ima svoju bazu podataka kako bi se određenom primatelju brzo našao gotovo savršeno kompatibilan organ. Kada je u pitanju doniranje organa, ovdje se neprestano vodi utrka s vremenom. Nakon što je donorski organ izvađen, on se mora transplantirati u roku od nekoliko sati, zbog čega odmah počinje utrka s vremenom. U takvoj konstelaciji, rezultati prof. Šestana i njegova tima izuzetno su važni. Kako navodi suautor studije Zvonimir Vrselja: “Ako ovo stvarno funkcionira, to bi značajno povećalo dostupnost organa u budućnosti i spasilo živote”. U pitanju je istraživanje koje je u ranoj fazi, ali rezultati idu u prilog da smo na pragu, usudili bismo se reći, revolucije u liječenju ljudi i presađivanju organa. 

Pristup u kojem se organizam nakon kliničke smrti na neki način ponovno stavlja u funkciju otvara pitanje potrebe za redefiniranjem granica života i smrti. Ovaj mali, ali očito kompaktan tim pomiče granice znanosti i od njih, po svemu sudeći, možemo očekivati daljnje zalaženje u sferu koja je donedavno bila zamisliva samo u holivudskim produkcijama.  

Facebook Comments

Loading...
DIJELI