Nakon Božića i Nove godine u brojnim se hrvatskim kućanstvima dio hrane baca u smeće, što predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova. U Europskoj uniji na godišnjoj razini baci se oko 60 milijuna tone hrane, dok se u Hrvatskoj godišnje po stanovniku baci 71 kilogram hrane, a europski prosjek je 131 kg, pokazuju podaci.
Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane istaknula je u razgovoru za HRT da je razlika posebno velika u kategoriji kućanstava gdje Hrvatska bilježi 76% bacanja hrane, dok je europski prosjek 54%. Naime, loša raspodjela hrane dovodi svake godine do umiranja devet milijuna ljudi, uglavnom djece.
“Ono što je kod nas još karakteristično je slabija kupovna moć u odnosu na bogatije zemlje. Primjerice jedna Belgija baca 250 kg po osobi. Dakle tu je isto jedan faktor koji treba uzeti u obzir. Nismo mi toliko dobri i ekološki osviješteni koliko na žalost nemamo kupovnu moć, jako kao neke druge bolje ekonomije u Europskoj uniji”, kazala je Ilakovac.
Zanimljiv fenomen doprinosi bacanju hrane
Istaknula je kako starije osobe bolje postupanje s hranom što zbog više vremena, rutine u nabavkama, isprobanih recepta, ali i ograničene financijske mogućnosti. Najviše problema imaju obitelji s malom djecom i mlađe osobe, poručila je Ilakovac.
Također se osvrnula na jedan od zanimljivih fenomena koji doprinosi bacanju hrane, a riječ je o tzv. sindromu dobre domaćice, koji govori da ljudi nastojeći ugostiti svoje goste, pripreme prevelike količine hrane koja kasnije završi u smeću.
“Imamo jedan vrlo zanimljiv fenomen, sociolozi su to nazvali sindrom dobre domaćice, može biti i u muškom rodu dobrog domaćina. To su osobe koje iz jedne lijepe potrebe i želje da ugode svojim gostima i svojim ukućanima, jednostavno pripreme prevelike količine hrane ili preveliki izbor i onda posljedično, nažalost, dio te hrane biva bačen”, objasnila je Ilakovac.
