Bubrezi su veoma važni za zdravlje cjelokupnog organizma, stoga je korisno znati ponešto o tom organu. Veličine šake i smješteni s obiju strana kralježnice ispod rebrenih lukova, bubrezi su usko povezani s organima kao što su srce, pluća i jetra, a njihova “komunikacija” održava ravnotežu krvnog volumena i dinamike cijelog organizma. Bubrezi su zaduženi za uklanjanje različitih otrova iz tijela i reguliranje izlučivanja vode. Ovaj organ je jako učinkovit u podjeli i organizaciji posla, a građa mu je prilično kompleksna. Sastoji se od čak oko milijun građevnih jedinica koje se zovu nefroni, takozvani “mikroskopski filtri”.
Otpadne tvari
Oni imaju važnu zadaću filtriranja krvi koja se potom “pročišćena” vraća u cirkulaciju. Putem proizvedenog urina, višak vode i razne otpadne tvari izlaze iz filtrirane krvi i na taj se način naše tijelo detoksicira i oslobađa od štetnih tvari. Za pojmove “urea” i “kreatinin” sigurno ste čuli, a upravo su to neke od tvari koje bubrezi izlučuju putem mokraće iz tijela. To su ujedno i parametri kojima se mjeri funkcija bubrega. Bubrezi iz krvi filtriraju i razne lijekove, zbog čega je važno da se oni ne koriste na svoju ruku, nego pod kontrolom liječnika. Također filtriraju i višak elektrolita poput natrija, kalija i kalcija, a ujedno su i proizvođači hormona. Hematopoetin je izuzetno važan za održavanje normalne krvne slike.
Tu je i renin koji je krucijalan za regulaciju krvnog volumena i tlaka. Bubrezi također proizvode kalcitriol, odnosno biološki aktivan oblik vitamina D. Hidracija je jako važna za zdravlje bubrega jer oni održavaju ravnotežu vode u tijelu.
Pojedini ljudi rađaju se s drugačijim bubrezima od većine, a do takvog razvoja dolazi za vrijeme fetalnog razdoblja. Kod nekih osoba bubreg može biti na krivome mjestu, čak i u zdjelici. Isto tako, može biti nepravilno usmjeren. Bubrezi u nekim slučajevima mogu biti i spojeni, a jedan bubreg čak može i nedostajati prilikom rođenja. Liječenje zatajenja bubrega prilično je kompleksno jer simptomi smanjenog rada često nisu vidljivi i mogu biti nespecifični. Stoga je vrlo važno osvijestiti ljude kako bi se bolesti bubrega liječile na vrijeme. Slijedom toga, 17. godinu zaredom, drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega. Od kronične bolesti bubrega u Hrvatskoj boluje svaka deseta osoba. Stoga smo o povezanosti životnih navika i gena sa zdravljem bubrega, kao i utjecaju tvrde vode razgovarali s dr. Mariom Laganovićem, predsjednikom Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT).
Rizične skupine
“Mi u Društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju promičemo osam zlatnih pravila za zdravlje bubrega. Sastavljeni su od jednostavnih aktivnosti koje potiču zdrav način života. To je održavanje kondicije, kontroliranje tlaka i šećera te izbjegavanje uzimanja lijekova bez nadzora liječnika. Jednako je važno paziti na zdravu ishranu, posebice kad je riječ o slanoj hrani, i, naravno, ne pušiti. Na kraju, treba biti svjestan koje bolesti vas mogu dovesti u povećani rizik od nastanka bubrežne bolesti. Navedeno je upravo jedan od ciljeva ovogodišnje kampanje koja nosi slogan ‘Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike’.
U fokusu kampanje je da se u liječenje uključe svi od liječnika do pacijenata, a i da se prepozna važnost bubrežnih bolesti koje nastaju kao posljedica epidemije nezaraznih bolesti kao što su tlak, šećer i debljina. To su rizične skupine koje imaju najveću vjerojatnost da razviju neku formu bubrežnog oštećenja.
Sve ono što nam se događa u životu spoj je onoga što smo naslijedili i okoliša, odnosno načina na koji živimo. Ako zdravo živite, ne mora nužno doći do manifestacije bolesti. S druge strane, ako se ne brinete o svome zdravlju, vjerojatnije je da će doći do suprotnog efekta, ako imate gensku predispoziciju. Ono što smo naslijedili ne možemo mijenjati, ali jako možemo utjecati na to kako će se to odraziti u našem životu.
Hrvatska ima zdravu i čistu vodu, tako da nema straha da bi bilo kakav sadržaj mogao naštetiti bubrežnoj funkciji. Dobra hidracija veoma je važna jer bubreg treba vodu da bi dobro radio.
Postoji to mišljenje i vjerojatno voda u Zagrebu ima više minerala u sebi. Često ljudi zbog toga pomisle da će dobiti bubrežni kamenac pa nam se javljaju s tim pitanjem. No odgovor je u tom slučaju negativan. Takav sastav vode ne utječe na razvoj bubrežnih kamenaca. Ono što je glavni rizik i glavni lijek kod tog problema je tekućina.”