BOLEST STARIJIH SVE VIŠE POGAĐA I MLADE: Smetaju im povećanja dnevnih temperatura, razdražljivi su, pate od nesanice i bolova

Pixabay

Sa 11 na 20 pa u jutarnjim satima i na -1 Celzijev stupanj, tako u posljednje vrijeme izgledaju prosječne temperature diljem Hrvatske, a to, naravno, ima i posljedice. Bilo da je riječ o glavoboljama, bolovima u kostima i zglobovima ili pak općenitom osjećaju nelagode i razdražljivosti, činjenica je da promjene u vremenu sve više pogađaju i ostatak populacije, ne samo starije, kako se ranije vjerovalo.

Riječ je, dakako, o meteoropatiji, grupi simptoma koji dolaze kao reakcija na promjenu jednog ili više meteoroloških čimbenika. Pritom se misli na temperaturu, ali i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski zrak, kišu, grmljavinu, ali i efekt ionizacije.

Zanimljivo je i da se reakcije na promjene vremena javljaju i kada raste prosječna temperatura, odnosno kada odjednom grane sunce. Iako je takva pojava često smatrana razlogom dobrog raspoloženja, meteoropati bi mogli reagirati drugačije.


Naime, meteoropatske tegobe najizraženije su pri naglim promjenama temperature, naglim promjenama atmosferskog tlaka ili pri naglom porastu vlage u zraku. Za vrijeme velikih vrućina tako dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog tlaka, a i pojačano znojenje povećava gubitak tekućine iz organizma. Tako se javlja dehidracija, ali i slabija opskrbljenost mozga krvlju. U tom slučaju vjerojatna je pojava vrtoglavice i nesvjestice, a kako zbog dehidracije dolazi do poremećaja u gustoći krvi, javlja se i sklonost zgrušavanju krvi i povećan rizik od infarkta ili moždanog udara.

U slučaju iznenadnog hladnijeg vremena tijelo se nastoji obraniti disperzijom tjelesne topline, a u tom slučaju vjerojatna je pojava pospanosti, ali i upala grla i nosa te crvenilo ekstremiteta.



Reakcija starijih

Za sve te reakcije “krive” su žlijezde u mozgu i hipofiza. Smatra se, naime, da meteoropatija najvjerojatnije nastaje zato što vremenske promjene, naročito dolazak hladne fronte, potiču stvaranje ACTH ili adrenokortikotropnog hormona, hormona stresa kojeg luči prednji režanj hipofize pa pojačano lučenje zbog pada temperature zraka uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti kod meteoropata.

Da stvar bude još gora, istobobno se smanjuje lučenje endorfina, prirodnog sredstva protiv boli, pa se i prag boli znatno smanjuje. Tada se, dakako, povećava osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol i posljedično se javljaju glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Važno je napomenuti i da povećana vrijednost ACTH uz pad endorfina umanjuje i raspoloženje.

No što ako uza sve gore navedeno osjetimo i bolove u kostima? Upravo zbog toga, meteoropatija je nazivana bolešću starijih, no kako i sve više mladih reagira na promjenu vremena, ta teza više ne drži vodu. Stoga je bitno objasniti i kako dolazi do reumatskih bolova.

Mišljenje je znanstvenika da pri padu atmosferskog zraka dolazi do širenja sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca, što za posljedicu ima pojavu bolova.

S druge strane, meteoropatija se može očitovati i u vidu porasta krvnog tlaka, što je također pojava koja je specifičnija za starije nego za mlađe stanovništvo, no istini za volju, dolaskom hladne fronte, dolazi i do stezanja krvnih žila pa se povećava otpor u kardiovaskularnom sustavu. Tako je srce pod dodatnim pritiskom, bez obzira na dob. Dakako, na sve gore rečeno mogu utjecati i dodatni čimbenici kakvi su povećana koncentracija peludi u zraku i pojava vjetrova. Bez obzira na to što točno utječe na vas, tegobe koje opisujemo kao meteoropatiju obično se javljaju jedan do dva dana prije promjene vremena, kod osjetljivih osoba, a nisu svi meteoropati jednako osjetljivi.

Dva tipa

Kako smo već rekli, ne moraju samo starije osobe biti meteoropati. Ovakve reakcije sve su češće među populacijom, no ni to ne mora značiti da ste i vi meteoropat. Naime, smatra se da gotovo sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike te da se rijetki osjećaju dobro za vrijeme izrazito visokih ili izrazito niskih temperatura ili kod naglih promjena tlaka zraka.

Ipak, meteoropat je osoba kod koje je pojava zdravstvenih tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezana s lošim vremenskim prilikama.

Prema statistici, u tu skupinu najčešće spadaju žene srednjih godina, starije osobe i kronični bolesnici, no važno je istaknuti i da “ubrojivost” u ovu skupinu ovisi i o općem tjelesnom stanju organizma svakog čovjeka. Oni zdraviji, odnosno s nešto jačim imunosnim odgovorom, naravno, ne moraju biti meteoropati samo zato što su žena srednjih godina ili imaju drugu čestu karakteristiku.

U konačnici, postoje dva tipa meteoropatije, i to temeljena baš na tjelesnom stanju organizma. Primarna meteoropatija javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena, a sekundarna meteoropatija nastaje kada se neke već prisutne bolesti pogoršavaju zbog promjene vremena.

U tom slučaju najčešće je riječ o visokom krvnom tlaku, srčanim i plućnim bolestima, upalnim i/ili degenerativnim bolestima mišićno-koštano-zglobnog sustava.

No ključno je pitanje kako si olakšati bilo kakve reakcije. Dugo se smatralo, a i još je prilično popularno mišljenje da je razlog pojave meteoropatije distanciranje čovjeka od prirode, stoga i nije čudno što su upravo neki prirodni lijekovi smatrani najboljim načinom borbe protiv meteoropatije.

Biljni čajevi

Jedan takav je i ružičasti žednjak koji se često spominje kao prirodni lijek za snižavanje razine stresa, a navodno i vraća snagu tijelu te pospješuje pamćenje te dugoročno pomaže u prevenciji promjene raspoloženja.

Zbog svojih protuupalnih svojstava pozitivno djeluje i na srce te snižava krvni tlak. Preporučuje se kod kronične nesanice, depresije, nesvjestice, glavobolje, ali i bolova u mišićima.

Iduća na redu je i guarana, južnoamerička tropska biljna vrsta za čije se sjeme govori kako uklanja umor te stimulira živčani sustav. Budući da sadrži kofein, ali nešto drugačiji od onoga u kavi, preporučuje se sportašima, ali i drugima jer, kako tvrde, ne ubrzava puls kako to radi klasični kofein.

Popisu su dodali i sibirski ginseng koji navodno ojačava i stimulira organizam. Tvrde i kako ova biljka pomaže tijelu da se prilagodi stresu. Uz to, navodno je i odlična za ojačavanje imuniteta.

U konačnici, smatra se da će većina biljnih čajeva ublažiti simptome meteoropatije. Tako se spominju kamilica, čaj od limete, ali i čaj od ljekovitog odoljena.

Napitak od đumbira pospješuje cirkulaciju, a preporučuje se i dodatak prehrani u vidu vitamina B i magnezija, zaključuju.

Nova grana meteorologije

U svakom slučaju, zbog sve šire rasprostranjenosti ovakvih reakcija na promjene, razvijena je nova grana meteorologije – biometeorologija. Ona se, naime, bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke. Najčešće sadrži popis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi.

“Biometeorološke prilike u cijeloj će zemlji biti povoljne. Bolesnike s bolestima dišnih putova u unutrašnjosti zemlje upozoravamo na zaštitu od magle i niske naoblake. Danju će uz sunčana razdoblja i osobito na Jadranu ugodne temperature zraka, mnogi meteoropati biti motivirani na izlazak na otvoreno. Tegobe uzrokovane vremenom ne bi trebali osjećati ni kronični bolesnici”, jedna je biometeorološka prognoza. Ujedno i ona pogodnija.

“Biometeorološke prilike će iznad Hrvatske biti nepovoljne. Meteoropati se mogu žaliti na glavobolju, umor i manjak koncentracije. Tegobe od kojih inače pate kronični bolesnici mogu biti pojačane. Preporučuje se izbjegavanje suvišnih napora”, primjer je one nepovoljne.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) na svojim stranicama donosi biometeorološku prognozu i za nekoliko dana unaprijed, a je li povoljna ili nije te u kojima dijelovima zemlje, označeno je različitim emotikonima.

Negativne posljedice

Naposljetku, osobe koje su meteoropati trebale bi redovito pratiti biometeorološku prognozu jer najučinkovitije je prevenirati bilo kakvu reakciju dva dana prije pojave simptoma.

Uz to, kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju, treba konzultirati liječnika.

Smatra se i da je za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno što više boraviti u prirodi, na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike, a koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI