Bekhterevljeva reumatska bolest

Spondiloza je upalna reumatska bolest koja najčešće zahvaća kralježnicu, a može zahvatiti i druge zglobove, najčešće ramena i kukove. Čini kralježnicu manje fleksibilnom i može rezultirati pogrbljenim držanjem. Kad je upalna aktivnost jaka, dolazi do promjena na zahvaćenim zglobovima, koji smanjenjem upale rezultiraju okoštavanjem - ankilozom zbog čega zglobovi postaju nepokretni i ukočeni

Ankilozantni spondilitis (lat. spondylitis ankylosans) je kronična upalna reumatska bolest. Drugi naziv za ovu bolest je Bechterevljeva bolest (lat. morbus Bechterew). Riječ ankiloza znači ukočenje, a riječ spondilitis označava upalu kralježaka, odnosno kralježnice. Bolest se ubraja u skupinu bolesti koje se nazivaju seronegativnim spondiloartritisima.

Ankilozantni spondilitis je bolest vezivnog tkiva u kojoj se javlja upala kralješnice i velikih zglobova, što dovodi do ukočenosti i bolova. Bolest je tri puta češća u muškaraca, nego u žena i obično se javlja između 20. i 40. godine života. Uzrok bolesti je nepoznat, ali kako se često javlja u obitelji, izgleda da postoji genetski utjecaj. Bolest je 10 do 20 puta češća u osoba čiji su roditelji ili braća i sestre oboljeli. Ankilozantni spondilitis (ili spondiloza) je upalna reumatska bolest koja najčešće zahvaća kralježnicu, a može zahvatiti i druge zglobove, najčešće ramena i kukove. Čini kralježnicu manje fleksibilnom i može rezultirati pogrbljenim držanjem. Kad je upalna aktivnost jaka, dolazi do promjena na zahvaćenim zglobovima, koji smanjenjem upale rezultiraju okoštavanjem – ankilozom zbog čega zglobovi postaju nepokretni i ukočeni.

Patologija

Patološke promjene koje nastaju su osifikacija vezivnog i fibroznog tkiva. Primarno mjesto nastanka patoloških promjena su hvatišta ligamenata na kost (enthesis). Jedna od početnih dijagnoza je upala sakroilijakalnog zgloba – sakroileitis, uz pojavu upale hvatišta (entezitisa) i zglobne membrane – sinovije (sinovitis). Upalne promjene mogu se razviti i na perifernim zglobovima, najčešće na koljenima, kukovima i skočnim zglobovima, ponekad ramenima i laktovima.

Funkcija sinovije predstavlja ishranu zglobne hrskavice i podmazivanje zgloba. Ukoliko je upala duže prisutna, može doći do umnožavanja stanica sinovije koja se povećava, širi u zglobu i razara hrskavicu i koštane zglobne rubove što dovodi do deformacije samih zglobova, dovodeći do smanjenja i bolne pokretljivosti uz moguć nastanak trajnog invaliditeta. Bolest zahvaća kralješnicu, zglobove između rebara i kralježnice, čeljusne zglobove, a rijetko male zglobove šaka i stopala. U manjem postotku bolesnika, javljaju se i neki drugi simptomi i bolesti kao što je iridociklitis, konjuktivitis, aortalna insuficijencija i dr.



Klinička slika, simptomi i dijagnoza

Bolest obično počinje s jutarnjom zakočenošću, bolovima i nelagodom u predjelu križa, pa se često zamijenjuje s lumboishialgijom. Stanje se poboljšava nakon razgibavanja i kretanja. Bol i ukočenost se mogu širiti u predio prsnog i vratnog djela kralješnice. Dolazi i do povećanja tonusa mišića uz kralješnicu kao tjelesne reakcije u cilju zaštite od pokreta i prevencije stvaranja boli (“znak tetive na luku”). Smanjenje pokreta retrakcije vratne kralješnice. Kroz napredovanje bolesti i smanjenja pokretljivosti, dolazi do stvaranja tipične promjene kralješnice u obliku “bambusovog štapa”. Blagi i umjereni upalni simptomi izmjenjuju se s razdobljima u kojima simptoma gotovo nema. Najčešći simptom je bol u leđima koja je jako promjenljiva od napada do napada, ali i od osobe do osobe. Bol je obično jača noću.

Također je i vrlo česta jutarnja ukočenost, koja popušta nakon razgibavanja. Bol u donjem dijelu leđa udružena s mišićnim grčevima (spazam mišića) često popušta na presavijanje unaprijed. Tako ljudi, često zauzimajući taj položaj dolaze u trajno pogrbljeno stanje ako se ne provede određeno liječenje. U drugih, kralješnica postaje uspravno ukočena i kruta. Gubitak apetita, težine, umor i anemija pridružuju se bolovima u leđima. Ako su upaljeni zglobovi između rebara i kralješaka, bol koja se javlja može ograničiti kretnje prsnog koša pri dubokom udahu. Ponekad bol započinje u velikim zglobovima kao što su kuk, koljeno i rame.

Trećina oboljelih ima ponavljane napade blage infekcije oka (akutni iritis), koji obično ne oštećuju vid. U nekolicine dolazi do upale srčanih zalistaka. Ako oštećeni kralješak pritisne na živac, javljaju se trnci, slabost ili bol u području koje inervira zahvaćeni živac. Sindrom kaude ekvine (sindrom konjskog repa) je rijetka komplikacija koja nastaje kad upaljeno promijenjena kralješnična moždina pritiska na skupinu živaca koji se normalno nalaze ispod kraja moždine. U ovom slučaju dolazi do impotencije, noćne inkontinencije mokraće, oslabljenih osjeta iz mokraćnog mjehura i rektuma, te do gubitka refleksa u gležnju. Dijagnoza se postavlja na temelju sklopa simptoma i rendgenskog snimanja kralješnice i zahvaćenih zglobova kojim se prikazuje erozija zgloba između kralješnice i zdjelične kosti (sakroilijačni zglob), i koštani mostići između kralješaka koji uzrokuju ukočenost kralješnice. Sedimentacija eritrocita je ubrzana. U 90 posto oboljelih je dokazan specifični gen HLAB27.

Mnoge osobe nisu trajno nesposobne, tako da oboljeli najčešće mogu normalno živjeti. U nekih je bolest ozbiljnija i uzrokuje deformitete. Kako bolest napreduje, stvara se tipična slika pacijenta sa ankilozantnim spondilitisom:

– glava u poziciji prema naprijed (protrakcija)

  • pojačana torakalna kifoza

  • izravnata lumbalna lordoza ponekad uz kifozaciju

  • ramena prema dolje i naprijed – hipotrofija međurebrenih i prsnih mišića

  • zbog smanjenja pokretljivosti prsnog koša, a time i smanjenja prsnog disanja, posljedično dolazi do isključivo abdominalnog disanja uvlačenjem i izbacivanjem trbuha prema van te stvaranja fenomena “gumene lopte”

  • pojava stava skijaša nastaje kao posljedica fleksorne kontrakture kuka, tako da pacijenti kompenzatorno savijaju i koljena kako bi održali uspravan stav.

    Liječenje

    Liječenje je usmjereno na smanjenje bolnosti leđa i zglobova, te na sprječavanje ili ublažavanje deformiteta. Aspirin i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi mogu smanjiti bol i upalu. Indometacin može biti najkorisniji lijek. Kortikosteroidi pomažu samo kratkoročno pri iritisu ili pri jačoj upali zgloba, kada se najčešće injiciraju u zglob. Za smanjenje jake boli i mišićnih grčeva mogu se kratkoročno dati lijekovi za opuštanje mišića (miorelaksansi) i narkotički analgetici. Kirurška zamjena zgloba kuka ili koljena se radi u slučaju rješavanja boli i povratka funkcije jako oštećenog ili ukočenog zgloba.

    Dugoročni ciljevi terapije su uspostavljanje pravilnog, uspravnog držanja i jačanje leđnih mišića. Preporučuje se svakodnevno vježbanje. Fizikalna i manualna terapija zauzima važnu ulogu u procesu liječenja ankilozantnog spondilitisa sa ciljem održavanja postojećeg stanja i sprečavanja progresije bolesti. Usmjerena je na održavanje funkcionalnosti tijela, kvalitetu pokretljivosti, disanja, cirkulacije, smanjenje nelagode i bolova, održavanje pravilne posture, radne sposobnosti i dobre kvalitete života.

    Vladimir Bekhterev (1857.-1927.) bio je ruski psihijatar, neurolog, akademik. Liječio je mnoge poznate osobe iz sovjetske ere, a posebno V. I. Lenjina i I. V. Staljina. Otvorio je svoju privatnu kliniku, te se intenzivno bavio brojnim ispitivanjima u svezi patologije mozga i živčanog sustava. Prvi je opisao promjene u kralježnici koje danas zovemo ankilozantnim spondilitisom, odnosno njegovim imenom (morbus Bekhterev). Cijeli svoj život Behterev je posvetio rasvjetljavanju misterije: Kako čovjek misli? Kakvu ulogu u tom procesu ima mozak? Rekao je: “Moguće je, ali je veoma teško!”

Facebook Comments

Loading...
DIJELI