Euharistijsko čudo u Francuskoj u vrijeme progona Euharistije
Čudo podsjeća na ono kada je Bog podjelio Crveno more da bi židovski narod mogao pobjeći iz ropstva Egipta (Izl 14,21).
Da bismo razumjeli značenje i razlog ovog euharistijskog čuda, moramo se vratiti u 1226. godinu, dakle 217 godina prije čuda.
Albigensko krivovjerje, koje je ime dobilo po gradu Albi u Francuskoj, proširilo se južnom Francuskom, odbacujući sve sakramente, osobito brak i euharistiju . Ovu je herezu Crkva osudila još u 11. stoljeću, ali tek kada su Albižani iz svojih utvrda počeli ozbiljno napadati svjetovne vlasti, vladari su ih prokazali i lišili zaštite zakona.
Albižani su 1226. bili vrlo moćni, posebno u južnoj Francuskoj, gdje se nalazi Avignon.
Grad se predaje nakon tromjesečne opsade, a 4. rujna kralj Luj VIII, otac svetog Luja, vođe križarskih ratova, izvodi obred pomirenja za svetogrđa počinjena protiv Euharistije.
Odjeveni u sivu vreću, u pratnji kardinala Legata, 60 biskupa, baruna i građana grada, idu do kapelice Svetog Križa, uz rijeku Sorgue, gdje će Presveti Sakrament biti izložen dan i noć.
Biskup je odlučio da Presveti ostane trajno izloženo. Taj su običaj nastavili njegovi nasljednici, a odobrio ga je Sveti Otac. Crkvu su čuvali sivi pokornici franjevačkog reda i nakon 200 godina vječnog klanjanja dogodilo se spektakularno čudo. Više na vjera.hr
