Papa Franjo objasnio što znači biti siromašan duhom!

Ne može se biti blaženim bez obraćenja, bez sposobnosti da cijenimo i živimo Božje darove, pojasnio je Papa

Na Trgu sv. Petra u Vatikanu u nedjelju 29. siječnja bilo je vrlo živo. Lijepo vrijeme privuklo je mnogo svijeta, posebno mladeži katoličke akcije iz rimskih župa na čelu s vikarom Rimske biskupije kardinalom Agostinom Vallinijem, koji su došli u “karavani mira” koja se odvijala pod geslom “Okruženi mirom” te su uputili Papi pismo u kojem navode kako se zajedno s njime mole za mir i ugroženi svijet. S druge strane tu je bila nazočna skupina gubavaca sa svojim dobročiniteljima. Nakon molitve Anđeo Gospodnji Papa je podsjetio kako se ovaj dan obilježava Svjetski dan bolesnika oboljelih od Hansenove bolesti odnosno gube te je rekao da ta bolest, premda suzbijena, još uvijek pogađa ljude – posebno one najsiromašnije i marginalizirane. Potrebno je stoga boriti se protiv te bolesti kao i protiv diskriminacije koju proizvodi. Ohrabrivši potom osobe pogođene ovom bolešću kao i one koje im pomažu, pozdravio je različite skupine hodočasnika iz Italije i inozemstva. Ponovno je izrazio blizinu osobama pogođenima potresom u središnjoj Italiji te zamolio okupljene vjernike, kao i vlasti da im trajno budu na pomoć te da nikakva birokracija ne bude zaprekom zbog koje trebaju čekati te – zbog toga – naposljetku i trpjeti. Papa će sutra primiti u posebnu audijenciju biskupe Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

U nedjeljom nagovoru usredotočenom na Isusov Govor na gori o blaženstvima istaknuo je kako nema blaženstva bez obraćenja.
“Liturgija ove nedjelje pred nas stavlja blaženstva koja uvode u veliki govor, poznat i kao Govor na gori; veliku kartu Novoga zavjeta”, rekao je papa Franjo na početku podnevnog nagovora, prenosi Radio Vatikan.
Isus započinje Govor s riječju ‘blaženi’, što znači ‘sretni’; nastavlja zatim s uvjetom za ostvarenje istog te završava s obećanjem. Motiv blaženstva, odnosno sreće, nije u ispunjenosti postavljenog uvjeta: ‘biti siromah duhom’ ili ‘biti ponižen’ ili ‘progonjen’, nego u susljednom obećanju, koje treba prihvatiti u vjeri, kao Božji dar.

Riječ je o nasljedovanju Gospodina, pri čemu se stvarnosti ‘poniženosti’ otvara novi vidik te se doživljava obraćenje. Ne može se biti blaženim bez obraćenja, bez sposobnosti da cijenimo i živimo Božje darove, pojasnio je Papa. Zadržavši se zatim posebno na prvome blaženstvu: Blago siromasima duhom, Papa je objasnio da je riječ o onima koji su prihvatili osjećaje i ponašanje siromaha, koji se u svojim uvjetima ne bune, nego su ponizni, poučljivi, otvoreni su Božjoj milosti.
Sreća siromašnih duhom je dvojaka: s obzirom na dobra i s obzirom na Boga. Siromaštvo duha nije nužno ‘odricanje’ nego sposobnost uživanja u onome esencijalnom (sržnom), u međusobnoj razdiobi; to je sposobnost da se svaki dan obnovi čuđenje zbog dobra koje se vidi u stvarima, bez nezasitne konzumacije – što više imam, još više hoću; to je ‘nezasitna konzumacija’.

To je ono što ubija dušu i takvi ljudi nisu sretni niti postižu sreću, objasnio je Sveti Otac.

U odnosu na Boga siromah duhom je zahvalan te priznanje da je sav svijet ‘blagoslov’ koji svoje porijeklo vuče od Oca Stvoritelja. No, siromaštvo duhom je i otvorenost i pouočljivost Njemu, Njegovu gospodstvu – jer on je Gospodin i Velik, a ne ja, koji posjedujem mnoge stvari, rekao je Sveti Otac.
‘Siromašan duhom’ je onaj kršćanin koji se ne pouzdaje u sebe, u svoja materijalna dobra; ne oslanja se na vlastito mišljenje, nego s poštovanjem sluša i rado se priklanja odlukama drugih. Djevica Marija, kao model i prvina siromaha duhom – jer je potpuno poučljiva i otvorena Gospodinovoj volji – neka nam pomogne da se okrenemo Bogu, bogatom milosrđem, kako bi nas ispunio svojim darovima, a posebno obiljem svog oproštenja, potaknuo je Papa.



Radio Vatikan

Facebook Comments

Loading...
DIJELI