Gospa Brze Pomoći – Slavonski Brod

Slavonski Brod je jedno od hrvatskih industrijskih, kulturnih, upravnih, sudskih i financijskih središta Brodsko-posavske županije. Po veličini, broju stanovništva i značaju drugi je grad u Slavoniji, a šesti po veličini u Republici Hrvatskoj, poslije Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, i Zadra. Proglašen je najljepšim gradom u Hrvatskoj, po izboru Hrvatske turističke zajednice, za 2009. godinu. Tijekom Rimskoga Carstva grad se zvao Marsonia, a od 1244. do 1934. godine Brod na Savi. Tragovi još iz rimskoga doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke pa se zato Brod ponekad naziva „sjevernim vratima Bosne“. Na tu činjenicu upućuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime Brod na Savi („Brod” iskvareno od “prohod”, “prijelaz”…). Identično su i drugi nazivi mjesta dobili ime: Brodarevo na rijeci Lim,  nekada Brod Zrinjski na Uni, Brod Moravice kod Kupe, Brod na Kupi, Brođani i Stari Brod na Kupi, Brodarica kod Morinjskog zaljeva, Brodac Gornji i Brodac Donji pokraj rijeke Save. 

Stanovništvo

Po broju stanovnika Slavonski Brod je šesti u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja). Do 1991. broj se stanovnika povećavao zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva (metalna industrija Đuro Đaković, poljoprivredni kombinat Jasinje, drvna industrija Slavonija i Oriolik, i ostalo). Podatci iz 1991.: 57.796 stanovnika, a 2001.: 64.612 stanovnika (od toga 33.727 žena i 30.885 muškaraca). Poslije Domovinskog rata dolazi do porasta zbog velikog broja prognanika iz Bosanske Posavine, te 2005. šire područje grada ima oko 80.000 stanovnika. U gradu ima 59.141 stanovnika, a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60.347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika penje se na 64.612. 

Drugi svjetski rat

Slavonski Brod teško stradava u Drugom svjetskom ratu. Dio građana nije podržavao ustašku vlast nego je prešao u antifašistički partizanski pokret. Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima 1945. godine, koje možemo usporediti s razaranjem Dresdena. Slavonski Brod (za NDH se zvao Brod na Savi) je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za NDH i Osovinske sile. Od hrvatskih gradova samo je Zadar toliko stradao u završnim napadima Saveznika. Više od 80% građevina bilo je uništeno u savezničkim bombardiranjima, pri čemu su uništene i građevine iz vremena Austro-Ugarske od iznimne kulturno-povijesne i urbanističke vrijednosti.



Domovinski rat

Teška ga je sudbina snašla i za vrijeme Domovinskog rata za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od JNA. Po nekim stručnjacima, Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad, poslije Vukovara. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi. U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od 16. srpnja 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski izbjeglički centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili. Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe, od kojih je 28-ro djece. Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkih ili zračnih napada srpskoga agresora. Među djecom ima 90 teških invalida. Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao i u vrijeme kada JNA nije napadala druge gradove istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih 90-ih postupno oporavljao i obnavljao, te se nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno, s ostalim dijelovima Hrvatske, što je uvijek bilo primarno za Brod, a i trebalo je obnoviti industrijske pogone, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika. Slavonski Brod i okolica dali su golem obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U operaciji Maslenica Brođani su podnijeli velik teret braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) na području sela Kašića ili njegove okolice poginula su 23 pripadnika brodske 3. bojne Kobre iz sastava 3. gardijske brigade Kune.

Gospa Brze Pomoći

Dana 8. siječnja Katolička crkva slavi blagdan Gospe Brze Pomoći, pobožnost koju je proširila uršulinka majka Mihaela Censoul, a posebno se kod nas, posredstvom sestara uršulinki, štuje Gospa Brze Pomoći u župnoj crkvi Sv. Stjepana Kralja u Slavonskom Brodu. Taj je blagdan nastao početkom 19. st. u New Orleansu, a početci sežu do sredine 18. stoljeća, kada su, na poziv upravitelja Louisiane, dok je ona bila u kolonijalnoj vlasti Francuske, došle prve sestre uršulinke iz Francuske kako bi katehizirale i odgajale djecu. A ubrzo su im se, kada je vlast preuzela Španjolska, pridružile i sestre iz Španjolske. Međutim, kada su opet zavladali Francuzi, sestre Španjolke su morale otići, a u samostanu u New Orleansu ostalo je tek 7 redovnica. Na Božji poticaj, redovnica Andreja Nadier pozove iz Francuske svoju sestričnu, majku Mihaelu Censoul, koja je za vrijeme strahovlade morala napustiti samostan, pa je u Montpellieru otvorila zavod za odgoj djevojaka i ondje zauzeto radila na tome području. Kad je primila pismo, silno je poželjela vratiti se samostanskom životu i prihvatiti poziv, ali se tome, jer nije htio ostati bez njezina tako iznimno kvalitetnog rada, protivio biskup, uz izjavu da će popustiti samo pod uvjetom da to odobri papa. Međutim, tadašnji papa Pio VII. bio je Napoleonov zarobljenik pa je takvo pismo bilo iznimno teško poslati, te se, dok je čekala zgodnu priliku, zavjetovala Majci Božjoj ovako: „Presveta Djevice, ako mi isposluješ brz i povoljan odgovor na moje pismo, obećavam ti da ću u New Orleansu širiti tvoju čast pod nazivom Naša Gospa od Brze Pomoći. Kada je konačno uspjela poslati Papi pismo, dobila je za malo više od mjesec dana odgovor u kojemu joj Papa odgovara kako joj odobrava molbu i u tome ju, štoviše, potiče. Biskup, iznenađen tako brzom i povoljnom odlukom, odmah joj je dao dopuštenje i uz to blagoslovio kip Naše Gospe, koji je sestra Mihaela dala isklesati i ponijela u New Orleans, te su ga svečano smjestili u samostanskoj crkvi (1810. god.). Od tada se štovanje Gospe od Brze Pomoći počelo širiti ne samo u Louisiani nego i drugim američkim zemljama, pa i drugdje. A u Slavonski Brod proširilo se dolaskom sestara uršulinki u taj grad početkom 1957. godine, u čijemu se samostanu nalazi kapelica posvećena Gospi Brze Pomoći, ali je središte pobožnosti u župnoj crkvi Sv. Stjepana Kralja. Godine 1851. papa Pio IX. odredio je da se u glavnom svetištu Gospe od Brze Pomoći taj blagdan slavi 8. siječnja, a to se kasnije odnosilo i na ostala svetišta, pa tako i slavonskobrodsko svetište.

Kako je Gospa Brze Pomoći »stigla« u Hrvatsku? 

Za pobožnost Gospi Brze Pomoći s. Margarita Labrtić još je kao novakinja čula u internacionalnom novicijatu u Beaugencyu u Francuskoj. No, tada joj ona ništa osobitoga nije predstavljala, sve do 1945. g., kada je bila prefekta konvikta u Varaždinu, u vrijeme kada je rat buktio u gradu. U duši joj se pojavila Gospa Brze Pomoći i imala je snažnu nutarnju sigurnost da će sve djevojke biti zaštićene. I tako je i bilo. Nije  s djevojkama bježala u sklonište za vrijeme uzbuna. Imala je čvrstu vjeru da ih Gospa štiti. I kad su granate padale po krovu samostana, tisuću su puta zazvale Gospu Brze Pomoći i ništa im se nije dogodilo. Snažna vjera s. Margarite prelijevala se na sve konviktice. Kad je 1957. trebalo osnovati samostan u Slavonskom Brodu, imenovana je prvom glavaricom s. Margarita. Svoju pobožnost i povjerenje Gospi jednostavno je prenijela i tako su sestre svoj samostan i onda vrlo brzo župu sv. Stjepana stavile pod zaštitu Gospe Brze Pomoći. Uršulinke su ovom pobožnošću Gospi željele spasiti obitelji u Brodu, i to tako da je Gospina slika »kružila« od obitelji do obitelji. Slika je napravljena prema originalu iz New Orleansa. Vrlo brzo sestre su dale umjetnici Alojziji Ulman da napravi kip, neovisno o kipu iz Amerike. Današnji poznati bijeli kip Majke s Djetetom koja sjedi djelo je te divne umjetnice, koja je u životu napravila više originala Gospe Brze Pomoći. Danas ih se može naći, osim u Brodu, i u Zenici, zatim manji kipovi u Zagrebu u Gračanima u samostanu, u Varaždinu u Duhovnom centru, te u katedrali u Varaždinu. Svakoga osmog u mjesecu vjernici u velikom borju dolaze i mole i zavjetuju se Gospi, po čemu je Brod danas vrlo poznat. Bogu hvala na vjeri naše s. Margarite i brojnih uršulinki, koje sve do danas prenose tu vjeru na mlađe generacije. Naša Gospe od Brze pomoći, pohiti da nam pomogneš!!!

Molitva Gospi od Brze Pomoći

Gospa Brze pomoći, NAŠA GOSPO BRZE POMOĆI, POHITI DA NAM POMOGNEŠ!

Marijo, Majko Božja, ti koja znaš za jade i nevolje ovoga svijeta, bdij bez prestanka nad nama i nad cijelom Crkvom svoga Sina, i budi nam uvijek naša Gospa brze pomoći. Pohiti da nam pomogneš u svim našim potrebama, posebno, budi nam utočište za ovoga prolaznog života i isprosi nam život vječni, po zaslugama Isusa, svoga Sina Gospodina i Otkupitelja našega. Amen.

 

GOSPI OD BRZE POMOĆI

Gospo od Brze nam pomoći,

gledaj jadnike, koje obavija noć.

Vjeruju u te, Majko i Djevo,

u tvoga majčinstva čudesnu moć.

 

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

S pouzdanjem nas do tebe evo,

nosi nam boli i nevolje sve.

Tješi nas, jačaj, Majko i Djevo,

sve nas posvećuj kroz godine zle.

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

Kristovoj Crkvi na obranu stani,

zaštita budi nam u svakom zlu.

Svetoga Oca i biskupe brani,

svećenstvo čuvaj na nemirnom tlu!

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

Kada se posljednja približi tama,

pružit ćeš ruku i pomoć nam dati,

ostat ćeš vječno, Majčice, s nama,

Tvoja će pomoć nam zauvijek sjat.

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

Majko, posveti obitelji naše,

daj da ih prožima ljubavi duh,

neka se grijeha vijek svakoga plaše,

a sina tvoga nek’ jača ih Kruh.

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

Mladež nam sačuvaj nevinu, čistu,

ne daj da skrši je bezvjerja dah,

vodi je milosnim stazama Kristu,

od nje udalji kukavstvo i strah.

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

Gospo od Brze nam pomoći, evo:

želimo izreći hvalu ti sad,

što pomoć pružaš, Majko i Djevo,

i blažiš srdaca tugu i jad.

MAJKO, MAJKO, POMOZI SAD,

MOLI TE SELO I MOLI TE GRAD!

 

Molitva Gospi u svakoj potrebi

Slavna, milosrdna Gospe! Mnogima koji su se molili pred tvojim likom udijelila si brojne milosti. Pun pouzdanja, i ja molim pred tvojim svetim likom: pomozi mi u mojoj nevolji (spomenuti nakanu). Znam da nisam zavrijedio milost, ali se uzdam u beskonačnu ljubav tvoga Sina, koji me svojom ljubavlju učinio dostojnim ljubavi Oca nebeskoga. Uvjeren u tvoju neizmjernu majčinsku ljubav, utječem se tvome čudotvornom zagovoru. Pomozi mi u ovoj potrebi, tebi poznatoj. Isprosi mi pomoć od Boga. Neka me zahvalnost na tvojoj dobroti potakne da budem vjeran Bogu, da živim prema evanđelju tvoga Sina i dopustim da me vodi Duh Sveti. Majko, reci Bogu samo jednu riječ za mene i on će te uslišati.

Hvala ti, Gospe! Amen.

Molitva Gospi Brze Pomoći

Marijo, majko Božja, ti koja znaš za jade i nevolje ovoga svijeta,

bdij bez prestanka nad nama i nad cijelom Crkvom svoga Sina

i budi nam uvijek naša Gospa Brze pomoći.

Pohiti da nam pomogneš u svim našim potrebama, posebno…,

budi nam utočište za ovoga prolaznog života i isprosi nam život vječni,

po zaslugama Isusa, svoga Sina, Gospodina i Otkupitelja našega. Amen.

Molitva mladih

Bezgrješna Djevice, Majko Brze Pomoći, molimo te, pomozi nam da sačuvamo neokaljanu mladost.

Izmoli nam živu vjeru i nepokolebivo ufanje, nauči nas pravoj i svetoj ljubavi prema Bogu i braći ljudima.

Vodi nas i brani da se što dostojnije spremimo za onu životnu zadaću koju je Presveto Trojstvo namijenilo svakome od nas.

Tebi, Prečista, prikazujemo svoje radosti i tjeskobe, svoje borbe i poraze, svoje pobjede, želje i nadanja.

Primi ih, posveti i prikaži svome Sinu, Spasitelju našemu, za čitav svijet, napose za sve one koji kao i mi žele sačuvati čistu i svetu mladost. Amen.

 

Autor: Marko Štrok

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI