Znanstvenici mole da im građani jave ako vide kita. Evo što trebate učiniti kad ga ugledate

Morski divovi vole posjetiti Jadran što su opet pokazali sredinom travnje ove godine te početkom i sredinom ovog mjeseca.

Iako zvuči zgodno, prava riječ ipak nije ”posjetiti” jer, naime, posve druge ih (ne)prilike dovode do naših voda. U Jadranskom moru kitovi ne žive s obzirom na to da za njih u Jadranu nema dovoljno hrane. ”Kako je Jadran zatvoreno more dogodi se katkad da se kitovi koji zalutaju u njega izgube i ne znaju se vratiti u Mediteransko more te se ponekad desi njihovo nasukavanje kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina na talijanskoj  strani Jadrana”, objasnio je profesor Alen Soldo s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta kada su sredinom travnja ribari u moru kod Šolte iz neposredne blizine snimili velike kitove ili perajare.

Posljednji put kitovi perajari su u Jadranu viđeni prije tri godine kod Malog Lošinja. Kit perajar je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega sljedeća najveća životinja na Zemlji koja je u prosjeku duga 20 metara i teška oko 70 tona.

Znanstvenici mole da im građani jave ako vide kita

Novi kitovi viđeni su početkom srpnja kod Omišlja na otoku Krku, sljedeći dan u Velebitskom kanalu i 11. srpnja kod otoka Žirja, prema podacima zasad dostupnim Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

”Na nekoliko snimki moguća je identifikacija vrste veliki sjeverni kit, vrste koja je stalni stanovnik Sredozemlja i povremeno zalazi u Jadran te je najčešće viđeni kit usan u Hrvatskoj”, objasnili su znanstvenici i znanstvenice s Fakulteta koji morske sisavce – kitove i dupine istražuju od 80-ih godina prošlog stoljeća te između ostalog prikupljaju i podatke o viđenjima kitova i dupina.



Upravo zato ovih su dana zamolili da im se javite ako budete imali sreću te vidite kita ili dupine, i to na mail [email protected] ili pomoću aplikacije za mobitel CroDolphin Little. Inače, svi podaci o viđenjima morskih sisavaca javnosti su dostupni putem stranice CROdolphin.

Ako pak pronađete ozlijeđenog ili uginulog dupina, mole da obavijestite službu 112, koja će informaciju proslijediti njihovim kolegama i kolegicama koji su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energije zduženi za praćenje smrtnosti morskih sisavaca u Jadranu, pišu Vijesti.hr.

Oduševljenje velikim kitovima u Jadranu iskazali su i u Institutu Plavi svijet, čija je volonterka imala sreće opaziti ih prije nekoliko dana kod Vrgade, a i oni su zamolili građane i građanke da ima ako opaze kita pošalju svoje fotografije jer po njima mogu prepoznati jedinke i saznati otkud dolaze u Jadran.

U slučaju da se radi o zdravoj životinji, ističu, ”ona se bez problema snalazi u uvalama, plićim područjima i kanalima te joj nije potrebno ‘pomagati’. Jedina pomoć koju stvarno možete pružiti je da životinju promatrate izdaleka i ne proganjate je”.

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene

Osam je vrsta kitova koji se mogu pronaći u Sredozemnom moru, a u Jadranskom moru zabilježeni su u različitom broju. Danas je samo dobri dupin stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Prisutnost velikog kita vjerojatno je uvjetovana morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjoj razini. Bjelogrli dupin i crni dupin (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit, spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru, a obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom i rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke, navodi viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja doc. dr. sc. Draško Holcer, poznat i kao ”šaptač dupinima”.

Kitovi i dupini se nalaze na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sustava te utječu na strukturu i funkcioniranje morskog ekosustava. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. Stoga ih u najvećoj mjeri ugrožava čovjek. Glavni razlozi ugroženosti na globalnoj razini jesu: buka, onečišćenje okoliša, ribarstvo te gubitak staništa. U Jadranu su najviše ugroženi zbog slučajnog ulova u ribolovne alate, a važno je znati da su sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo zaštićene temeljem Pravilnika o strogo  zaštićenim vrstama i nizom međunarodnih propisa, pišu Vijesti.hr. 

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

  • Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama
  • Ukoliko im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine
  • Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila
  • Ne ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta
  • Ukoliko se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta
  • Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina
  • Zbog sigurnosti pojedinaca  i sigurnosti dupina ili kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati
  • Ne bacati smeće u more i ne ostavljati isto na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje
  • Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji
  • Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte: [email protected]
Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI