ZDRAVSTVO JE U KOLAPSU, A ON NEMA PLAN: Iz veledrogerija upozoravaju da bi Beroš već ujesen mogao postati najomraženiji ministar

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Najpopularniji hrvatski političar i ministar zdravstva koji se prošloj Plenkovićevoj Vladi pridružio u posljednjim mjesecima, Vili Beroš, svoj je mandat usmjerio na borbu s nevidljivim neprijateljem, a dok krivulja koja pokazuje broj oboljelih od korone iz dana u dan raste, oni dugogodišnji problemi s kojima se nosi zdravstveni sektor gurnuti su pod tepih. Da se dalje ne može dalo se naslutiti nakon objave predstavnika veledrogerija da zbog nagomilanih dugova više od 20 bolnica u Hrvatskoj neće dobiti naručene lijekove. Ta se najava uspostavila kao jedan od prvih konkretnih, a ujedno i najvećih izazova za ministra Beroša, od kojega se očekuju hitna rješenja, i to baš zato što je situacija s koronom nepredvidiva. Dolazi neizvjesna jesen, a spoznaja o tome da bi bolnice mogle ostati bez osnovnih sredstava za rad među stručnjacima, ali i među građanstvom izaziva nezadovoljstvo i nelagodu.

Stari problem

Dugovi prema veledrogerijama nisu nikakva novina, stari je to problem s kojim se Hrvatska godinama nosi. Oni su opipljiv problem radi kojega su svi Beroševi prethodnici mahom proglašavani najlošijim ministrima u povijesti. Da bi i Beroš mogao poći njegovim stopama, šuška se među predstavnicima veledrogerija koji ispod glasa priznaju da im se ministar nakon objave o obustavi nije javljao na telefon, a i za organizaciju sastanka bilo je potrebno nekoliko dana.

Ministarstvo zdravstva građane je nastojalo umiriti tvrdeći da se problemi sustavno rješavaju, ali i da će biti dovoljno lijekova za sve. No, to umirenje ne djeluje baš uvjerljivo, osobito nakon što su se čule poruke koje su u javnost dospjele nakon sastanka s predstavnicima veledrogerija koji su Berošu predočili podatke o dugovima koji premašuju četiri milijarde i 200 milijuna kuna. Radi toga bolnicama prijeti ne samo ostanak bez lijekova, već i bez ostalog potrošnog materijala. Posebno dramatičan podatak odnosi se na tjedne koji su pred nama. Da bi veledrogerije preživjele ljeto, potrebno im je po hitnom postupku „iskeširati” milijardu kuna.

Nakon toga najesen bi se morala formirati radna skupina koja bi rješavala ovaj gorući problem, no tu se ne pita previše Beroša. Sve i da je on voljan nešto poduzeti, morat će prvotno zakucati na vrata ministra financija Zdravka Marića, koji se nerijetko svađao s Beroševim prethodnikom Milanom Kujundžićem iz vrlo jednostavnog razloga – država nema novca za reforme ali ni za opstanak ovakvog sustava kakvom svjedočimo.



Nitko od sudionika sastanka s Berošem ne negira njegovo razumijevanje za problematiku, ali ono očito neće biti dovoljno. Treba voditi računa i o tome da se nestašica lijekova neće dogoditi, ona se već događa. Da bi se stanje donekle stabiliziralo, nužno je pronaći milijardu kuna. Do kraja godine Vlada mora osigurati dvije milijarde kuna, a predstavnici veledrogerija dali su im mogućnost da za tu drugu milijardu kuna izdaju mjenice s rokom do 15. studenog, no prva milijarda na njihovim se računima zapravo već trebala pojaviti.

Svi ovi prijedlozi nude rješenje za jedan kvartal, dugoročno je pak dojam da strategije nema, i da će je biti nužno osmisliti u što kraćem roku jer u suprotnom hrvatsko zdravstvo moći ćemo proglasiti pacijentom koji je i službeno preminuo. Problem koji traje desetljećima nijedna vlada do sada nije uspjela sanirati. Rokovi u kojima se plaćaju lijekovi i medicinska oprema nerijetko se rastežu na nekoliko godina. To u jednu ruku dobavljače stavlja u nepovoljnu poziciju, u drugu ruku nije u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju prema kojem najdulji rok za plaćanja može biti 365 dana, što znači da u ovom slučaju državni sustav krši državne zakone. Četiri najveće veledrogerije u državi su Oktal Pharma, Medika, Medical intertrade i Phoenix farmacija, koje ukupno potražuju oko 2,8 milijardi kuna, a dug je posljednjih godina rastao za oko 500 milijuna kuna godišnje.

Upitna budućnost

Šokantna je spoznaja i to da je dug rastao čak i za vrijeme karantene kada su bolnice radile smanjenim kapacitetima. U Beroševom mandatu, odnosno u travnju, dug se popeo za 124 milijuna kuna, dok je u svibnju narastao za 205 milijuna kuna. Da sanacija iz ožujka, kada je veledrogerijama u posljednjim trenucima uplaćeno 400 milijuna kuna nije dovoljna, potvrđuje se i sada kada su njihovi predstavnici s jasnim prijetnjama izašli u javnost, no jasno je da od tada do danas Beroševo Ministarstvo nije poduzelo nikakve konkretne korake koji bi doprinijeli barem kozmetičku stabilizaciju. Ono što u ovoj ionako zabrinjavajućoj situaciji dodatno brine jest popis najvećih dužnika, odnosno bolnica kojima se prvima zaustavlja isporuka. Radi se o KBC-u Zagreb koji grca u dugovima od 1.047 milijarde kuna, slijedi KB Sestre milosrdnice s dugom od 447,9 milijuna kuna, na popisu najvećih dužnika je i splitski KBC s dugom od oko 400 milijuna kuna, a oko 350 milijuna kuna dužna je osječka bolnica.

Drugim riječima, stožerne, nacionalne bolnice o kojima ovisi budućnost hrvatskog zdravstva. Budućnost zdravstva, ali i Beroševe političke karijere ovisi i o kadrovima u zdravstvu, a da je i tu situacija najblaže rečeno alarmantna, potvrđuju iz Hrvatske liječničke komore. Nedavno su upozorili na upitnu kadrovsku održivost sustava s posebnim naglaskom na obiteljske liječnike kojih ima sve manje. Prema podacima Komore, u Hrvatskoj ima oko 2200 obiteljskih liječnika, njih 600 u narednih nekoliko godina planira se umiroviti, a konkretnih rješenja nema ni na vidiku. Ono što najviše brine građane svakako su liste čekanja koje u korona doba izazivaju poseban animozitet jer među narodom vlada dojam da se liječi samo i isključivo korona virus, dok su sve ostale bolesti pa i pacijenti koji boluju od istih ostavljeni po strani.

Da su liste čekanja veliki problem, potvrđuju i brojke. Naime 865.080 ljudi čeka na jedan od sto pregleda i zahvata u svim hrvatskim bolnicama, a svoj će red dočekati u prosjeku za pet i pol mjeseci. Pacijenti s ozbiljnim bolestima za MR su naručeni za 2022. Za MR abdomena čeka se od dva do 654 dana, a neke bolnice termina uopće nemaju. Osim toga problem je i nedostatak medicinskih sestara. Primjera radi za normalno funkcioniranje samo na Sv. Duhu fali barem još 50-ak medicinskih sestara. Zdravstvo je dakle u velikim nevoljama, a Beroš pred velikim izazovima koje može sanirati i ostati najpopularniji ministar ili mu se pak može dogoditi ono što se događalo svima prije njega, bivšim ministrima koji nose titule najomraženijih dužnosnika u zemlji.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI