Sjednica Hrvatskog sabora nastavlja se u srijedu i to raspravom o prijedlogu rebalansa državnog proračuna za ovu godinu s pripadajućim dokumentima. Predviđa se povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, a rashoda za 10,9 milijardi kuna.
Prijedlogom izmjena državnog proračuna Hrvatske za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porast će za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u nastavlja se smanjivati. Ove godine se smanjuje za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.
Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna, od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima.
Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.
Za nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, sredstva se povećavaju za 697 milijuna kuna.