Zašto je Vatikan priznao Hrvatsku prije većine europskih zemalja?

wikimedia

Vatikanski korak bio je značajan jer je njegovo priznanje došlo dva dana prije nego nas je priznala većina članica europskih integracija.

Na današnji je dan 1992. godine Sveta Stolica priznala suverenost i nezavisnost Republike Hrvatske, dva dana prije nego što će to učiniti većina europskih zemalja. Podsjetimo, do datuma Vatikanskog priznanja priznale su nas već Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island i Estonija. Od tih je država jedino Island bio međunarodno općepriznat, dok su ostale države bile, poput Hrvatske, tek u procesu borbe za priznanje. Stoga je vatikanski korak bio značajan, a imao je i veliko simboličko značenje za Hrvatsku. Smatra se da je činjenica da nas je Vatikan priznao prije, a ne poslije većine europskih zemalja bila zasluga poglavito pape Ivana Pavla II., koji je imao posebnu vezu s Hrvatima i Hrvatskom.

Kao prva u svijetu Vatikanska diplomacija je još 3. listopada 1991. godine pokrenula postupak međunarodnog priznanja Hrvatske.

Kardinal Angelo Sodano se u jednom razgovoru prisjetio: ”Od samog početka krize u bivšoj Jugoslaviji papa Ivan Pavao II. je snažno pozivao na poštivanje etičkih načela prirodnog zakona i načela međunarodnog prava koja se odnose na uređenje odnosa među narodima. Ono što se dogodilo u srednjoistočnoj Europi, pa i u bivšem Sovjetskom Savezu, ne bi bilo moguće bez odlučujuće uloge pape.”

Podsjećamo na dio propovijedi pape Ivana Pavla II. u Splitu 4. listopada 1998. godine:
”Vaša nacija posjeduje potrebna sredstva za uspjelo savladavanje protivština, a posebno pak vi, hrvatski građani, posjedujete potrebne darove da biste se suočili s izazovima sadašnjeg trenutka. Zauzimanjem svih može se nastaviti nimalo laka demokratizacija društva i njegovih građanskih ustanova. Cijena je demokracije velika. Novac kojim se plaća ta cijena izrađuje se od plemenitih kovina čestitosti, razboritosti, poštovanja bližnjeg, požrvtvovnosti, strpljivosti.”
Island će ostati zapamćen kao prva država koja je priznala Hrvatsku, i to još 19. prosinca 1991. godine.

Nakon što je Hrvatska proglasila svoju suverenost i samostalnost i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom Jugoslavijom, 15. siječnja su je priznale Njemačka, Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. Usljedila su priznanja koja su stigla iz Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije Hrvatsku su priznale i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, i Urugvaj. Hrvatsku su već ranije priznale Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.



Hrvatsku je do kraja siječnja 1992. godine priznalo još sedam zemalja: Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Hrvatska je primanjem u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine postala jednakopravna članica međunarodne zajednice te je danas najmlađa članica EU.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI