ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA Uvjerljivo raste potrošnja lijekova, alkohola, duhana i marihuane. Psihijatri su zatrpani pozivima

Posve je jasno da promjena načina života zbog pandemije djeluje na psihu svih nas, izjavio je nedavno ministar zdravstva Vili Beroš, potvrdivši ono što psiholozi i psihijatri najavljuju. Istraživanja će tek uslijediti, no u praksi se posljedice već pokazuju.

Anksiozno-depresivne smetnje zbog zdravstvene krize u porastu su, i to ne linearno, nego su njihove krivulje puno strmije, upozorava psihijatrica dr. Ivana Kekin s Odjela za kognitivne poremećaje i komorbidna stanja s intenzivnom skrbi Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb. Kod onih koji otprije boluju od tih smetnji one se aktiviraju i intenziviraju, a javljaju se i kod osoba koje prije nisu imale tih teškoća.

”Povećava se anksioznost, osjećaj neizvjesnosti, besperspektivnosti, strah od gubitka posla, strah od siromaštva. Javljaju se problemi sa spavanjem, problemi s koncentracijom, što smanjuju funkcionalnost. Kronične psihosomatske boljke poput gastritisa, hipertireoze, hipotireoze, lumbosakralnih tegoba intenziviraju se. Uvjerljivo raste potrošnja lijekova za smirenje. I domaći i inozemni pokazatelji govore o pojačanoj potrošnji alkohola, duhana i marihuane”, kaže dr. Kekin za Večernji list.

”Ljude naročito izbezumljuju neujednačene poruke i nekonzistentnost, npr. prvo ne treba maske, pa treba, to ulijeva veliki osjećaj nesigurnosti. U vrijeme lockdowna stroga su pravila ljudima ulijevala osjećaj kontrole, tada su se držali čvršće”, opisuje dr. Ivana Kekin.

Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. Petrana Brečić, kazala je da su se u Kliniku počeli vraćati njihovi stari bolesnici. Od 40-ak prijama u bolnicu dnevno gotovo dvije trećine čine bolesnici koji su i otprije imali neki psihički poremećaj i oni dolaze u pogoršanju svog osnovnog poremećaja. U ambulantnom sustavu imaju i do 250 pregleda dnevno. Najviše ljudi pak osjeća tjeskobu, pritisak i strah od neizvjesnosti, kako zdravstvene tako i egzistencijalne. S tim se problemima češće nego psihijatrima obraćaju u psihološka savjetovališta.



Strah za egzistenciju

”Neuobičajeno je što se javlja veći broj roditelja tinejdžera koji imaju izražena odstupanja u ponašanju. U manjoj mjeri anksioznizni su, povlače se i ne izlaze iz kuće zbog straha od korone, a češće su to izraženije promjene u ponašanju, povrh uobičajenog adolescentskog bunta javlja se više neke drskosti i agresivnosti. Neobično je što se to događa ljeti, nakon završetka školske godine s kojom obično prođu i napetosti pa nam se roditelji inače ljeti i ne javljaju s tim problemima. U općoj populaciji primaran je strah za egzistenciju, od gubika posla i slično, pa su ljudi u nekom pritisku preživljavanja, no kad takvo stanje potraje, isplivat će više mentalnih problema”, opisala je prof. Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog društva Tesa, koje zbog oštećenja u potresu djeluje telefonski i internetom.

Stručnjaci na telefonima za psihološku pomoć u obiteljskim centrima uočili su da se broj poziva povećava kako se povećava broj zaraženih. Najviše zovu osobe srednje, odnosno starije životne dobi. Povećan je i broj poziva djevojaka od 20 do 26 godina koje se žale na probleme sa spavanjem, uznemirene su i boje se, imaju potrebu za pretjeranom dezinfekcijom doma, a zbog nepridržavanja epidemijskih mjera od strane drugih ljudi osjećaju osobnu ugrozu.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI