‘ZA TRI MJESECA LJUDI VIŠE NEĆE MOĆI PLAĆATI RAČUNE!’ Alarmantna prognoza od koje i Hrvatska strepi, analitičar tvrdi: ‘Ako ne izbjegnemo ovo, stiže nam recesija’

Foto: Goran Sebelic / CROPIX/ilustracija

Hrvatski građani će početi ozbiljno razmišljati ako cijene budu više. To će dovesti do početka recesije, u svojem gostovanju u N1 studiju uživo rekao je prošloga tjedna Mihael Furjan.

A kao direktor Plive i kao predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan je među poduzetnicima vjerojatno najbolje upućen u to što govori: kao čelni čovjek vodeće hrvatske farmaceutske tvrtke (u izraelskom vlasništvu) posluje na svjetskom tržištu s cijenama u dolarima koje se ne mogu jednostrano mijenjati, a kao predsjednik udruge poslodavaca izvrsno je upućen u sve što proživljavaju ostali hrvatski menadžeri i poduzetnici.

Pad interesa

Da bi Hrvatsku dogodine mogla pogoditi recesija, rekao je u nedjelju u Dubrovniku i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Guverner očekuje recesiju ako Europa na zimu ostane bez ruskog prirodnog plina. No zašto Furjan i Vujčić strepe od recesije ako su statističke stope rasta bruto domaćeg proizvoda svagdje u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, pozitivne, ako ih makroekonomski prognostičari takvima vide i do kraja ove i u sljedećoj godini? O kakvoj recesiji u Hrvatskoj može biti govora, što bi je moglo izazvati, što bi ona mogla značiti za građane, poduzeća i državu, koliko bi mogla biti duboka i koliko bi mogla potrajati?

Čini se da Plivin direktor i predsjednik HUP-a govori ono što danas u Hrvatskoj osjećaju gotovo svi proizvođači i trgovci: nakon silovitog uzleta s prestankom prethodnog vala korone, ako još ne pad prodaje, a onda barem osjetan pad interesa za proizvode za koje su, zbog više sile i eksternih pritisaka, prisiljeni povećavati iznose koje traže od svojih kupaca.

A “na rast cijena prehrambenih proizvoda i osnovnih kućnih potrepština građani su odgovorili smanjenjem količine kupljene robe ili pak pojačanom kupnjom jeftinijih robnih marki”, sažeo je Večernji list zadnjega dana lipnja rezultate istraživanja koje je proveo specijalizirani internetski portal Ja trgovac.



Nakon prosječnoga rasta cijena od 17 posto kupci su kupili 11 posto manju količinu sladoleda, a na poskupljenje između 10 i 21 posto kupili su sedam posto manje sireva, kave i mlijeka.

No osjetno je pala i količinska prodaja nekih proizvoda koji nisu bitno poskupjeli, ali očito spadaju u kategoriju onih bez kojih se u krizi može: to su pivo i “cideri”, vino i pjenušci, gazirani napici. A da se kriza približava, lijepo se vidi i po prodaji temeljnih prehrambenih proizvoda koje građani, kad naslute nevolje, najprije akumuliraju u svojim ostavama: unatoč poskupljenju od čak 33 posto, količinska prodaja jestivog ulja porasla je 10 posto, a kupovali su se pojačano i šećer te polugotova jela od tjestenine…

Realan rast

No sve dok potrošnja raste, osobito prema vrhuncu turističke sezone, o recesiji se u Hrvatskoj ne može govoriti. A potrošnja zaista raste, i to već 16. mjesec zaredom, od veljače 2021. godine. Jedino što može upućivati na oprez jest činjenica da je u svibnju ove godine potrošnja rasla sporije nego u travnju, a i to da je njezin realni rast u prvih pet mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani zapravo bio jako skroman, realno tek 3,3 posto.

Recesija će se u Hrvatskoj zaista dogoditi kada i ako inflacija zaista uspije prigušiti potrošnju, od čega strahuje Plivin direktor, ili kada i ako najave i očekivanja prelijevanja recesije iz svijeta u Hrvatsku dovoljno prestraše građane da oni svoje redovne prihode počnu povlačiti iz potrošnje i seliti u štednju, a sve kako bi mogli plaćati račune i podmirivati najnužnije rashode kada i ako se recesija zaista dogodi. Primjerice,u recesiji nakon 2009. godine hrvatski građani su iz potrošnje u štednju preselili golemih oko 12 i pol posto hrvatskog godišnjeg BDP-a. U tom pogledu je recesija prognoza koja samu sebe ostvaruje.

Posljedice povlačenja novca iz potrošnje su, dakako, za ekonomiju porazni.Novac koji se ne potroši nitko ne može ni zaraditi, dobro je poznata Keynesova uzrečica.

A kada poduzetnicima padaju prodaja i prihod, oni otpuštaju zaposlenike i odgađaju investicije ili od njih posve odustaju. Klijente smanjenih prihoda banke manje kreditiraju. Zbog manjeg prometa u maloprodaji, manjih plaća i dobiti, i prihod države od poreza bude realno manji pa država nema dovoljno novca za podmirivanje svih svojih obveza, mora se zaduživati i plaćati veću kamatu na svoj dug. Sve je to Hrvatska u svojem kratkom životnom vijeku dobro iskusila već nekoliko puta, posljednji put u recesiji zbog pandemije.

Stvarna prijetnja

I ovoga puta odgovor na pitanje koliko je recesija stvarna prijetnja za Hrvatsku ovisi o tome hoće li Hrvatska i Europska unija uspjeti na vrijeme zaustaviti sada već galopirajuću inflaciju, i to bez dodatnog gušenja rasta i razvoja, i hoće li neka globalna recesija za sobom povući i Hrvatsku. Lakše je pritom odgovoriti na drugo pitanje.

 

Globalna recesija zaista je stvarna prijetnja i za Hrvatsku jednostavno zato što je ona, po svemu sudeći, u najvećem svjetskom gospodarstvu, u Sjedinjenim Državama, već počela, premda još nije proglašena. U prvom kvartalu ove godine Amerika je zabilježila realni pad bruto domaćeg proizvoda od 1,6 posto, veći od prognoza i preliminarnih procjena. Taj pad brine to više što je došao nakon strelovitog rasta od čak 6,9 posto u prethodnom kvartalu, posljednjem 2021. godine, što nam govori da visoke stope oporavka od prethodnog pandemijskog vala, kakve danas imamo u Hrvatskoj, nisu jamstvo da neće uslijediti jednako strmoglav pad.

Istaknuti američki analitičari već prognoziraju blaži pad američkog BDP-a u drugom kvartalu ove godine, čime bi, po kriteriju dvaju uzastopnih negativnih kvartala, uobičajenim gotovo svagdje u svijetu, Sjedinjene Države “tehnički” ušle u recesiju, nakon čega bi globalna ekonomija jako teško izbjegla istu sudbinu.

No da bi privatni think-tank National Bureau of Economic Research – NBER, zadužen za tu zadaću, u Americi proglasio početak recesije, dva negativna kvartala sama po sebi nisu dovoljna, potrebno je da njegovih “osam ekonomskih mudraca” procijeni kako se u SAD-u “dogodio značajan pad ekonomske aktivnosti koji se proširio po cijelom gospodarstvu i potrajao je dulje od nekoliko mjeseci”. A hoće li Amerika i u drugom uzastopnom kvartalu zabilježiti pad realnog bruto domaćeg proizvoda i tako “tehnički” uploviti u recesiju, saznat ćemo 28. srpnja.

Novi vrhunci

A da bi Europu mogla zadesiti recesija, i to već u drugoj polovici ove godine, baš kao i guverner Vujčić, procjenjuju i Guardian i Politico. “Za tri mjeseca ljudi više neće moći plaćati svoje račune”, rekao je prije desetak dana šef njemačke Savezne mrežne agencije (Bundesnetzagentur – BNetzA) Klaus Müller, a objavio Politico. Europa nema luksuz koji ima Amerika da sama proizvodi većinu svojih energenata, nego je uvelike ovisna o ruskom plinu i nafti.

Istodobno, inflacija u Europi iz mjeseca u mjesec doseže nove vrhunce, pa je u lipnju iznosila golemih 8,6 posto. Europska središnja banka morat će dizati cijenu svojega primarnoga novca možda i brže nego što je najavila, a to znači da će tešku gospodarsku situaciju učiniti još težom. Sa snažnijim monetarnim “stezanjem” rizik od recesije za Europu, a s njom i Hrvatsku, povećava se. Prema scenariju koji je s tom pretpostavkom izradio IHS Markit S&P-a, Europsku uniju dogodine čeka kumulativni pad bruto domaćeg proizvoda od oko jedan posto.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI