Čak i u slučaju povoljnijeg scenarija u širenju epidemije koronavirusa, svjetsko će gospodarstvo u prvoj polovici ove godine snažno posustati, a u slučaju nekontroliranog širenja zaraze eurozona i Japan mogli bi kliznuti u recesiju, procjene su Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), iz koje poručuju da bi epidemija koronavirusa mogla naštetiti svjetskom gospodarstvu više nego financijska kriza koja je počela 2008. godine u SAD-u.
Epidemija bi tako mogla zadati dodatni udarac svjetskom gospodarstvu, koje je već oslabljeno trgovinskim i političkim napetostima, smatraju u OECD-u. Gotovo u isti dan isto upozorenje odaslala ja i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) koja očekuje “značajne posljedice” za svjetsku trgovinu koje bi “trebale biti vidljive već u idućim tjednima”.
I OECD i WTO pritom upozoravaju da su najteže pogođeni sektori turizam te automobilska i elektronička industrija, a vladama se preporuča da bi bankama trebalo osigurati dovoljnu likvidnost kako bi pomogle kompanijama koje su se našle u novčanim problemima.
Cijela ova situacije neodoljivo podsjeća na pretkriznu 2008., kada je državama također sugerirano “osiguravanje dovoljne likvidnosti bankama”, što se na kraju pretvorilo u spašavanje banaka novcem poreznih obveznika. Tadašnji premijer Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker uvjeravali su hrvatsku javnost da će nas kriza zaobići, nakon čega je uslijedilo, kako je analitičar Damir Novotny rekao, tvrdo slijetanje, a BDP nam je u godinu dana od plus šest posto pao na minus šest posto.
I danas, kao i tada, hrvatska Vlada opet ne vidi grudu koja će se pretvoriti u lavinu. I OECD i WTO uviđaju da je od svih grana svjetske ekonomije najpogođeniji upravo turizam, no Banski dvori to ne vide i skrštenih ruku čekaju uskrsne i prvomajske blagdane. Ne mare previše ni za upute svjetskih gospodarskih organizacija koje vladama predlažu privremene proračunske i porezne mjere za najteže pogođene sektore, među kojima je upravo turizam.
Italija je tako donijela seriju financijskih mjera kako bi olakšala situaciju u kojoj se zbog velikog otkazivanja aranžmana našao njihov turizam, a jedna od njih je suspenzija plaćanja socijalnih doprinosa i poreza svim kompanijama u tom sektoru; također predviđa i zakon koji bi uključivao porezne olakšice kompanijama koje prijave pad prihoda veći od 25 posto. A naši čekaju Uskrs.
Da se u turizmu oglasio alarm, pokazala je i nedavna anketa HGK-a, prema kojoj najveće štete od epidemije bilježe upravo putničke agencije, zatim tvrtke koje se bave pružanjem smještaja, pripremom i posluživanjem hrane te logistika, pri čemu male i srednje tvrtke osjećaju veći negativan utjecaj epidemije na poslovanje nego velike kompanije.
Da hrvatski turizam već broji štete od koronavirusa priznao je i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-a, Boris Žgomba, a posljedice su najvidljivije u zaustavljanju, pa čak i otkazivanju, inozemnih rezervacija bookinga za Hrvatsku, posebno nakon širenja epidemije u susjednoj Italiji. Gosti jednostavno stoje i čekaju razvoj situacije, pojašnjava Žgomba, a krizni plan putničke agencije zasad nemaju. A naši čekaju Uskrs.
U slučaju najgoreg scenarija, odnosno brzog širenja zaraze duž azijsko-pacifičke regije te na razvijena gospodarstva, rast svjetskog gospodarstva mogao bi usporiti na samo jedan i pol posto, što je upola manje od projekcija iz studenog prošle godine, a naša Vlada je zadovoljna gospodarskim rastom koji usporava. I još uvijek čeka Uskrs.