Vrhovni sud odlučuje o presudi otprije četiri godine, kojom je Đuro Gavrilović oslobođen optužbe zbog toga što je 1992. godine tvornicu Gavrilović kupio novcem namijenjenim za obranu Hrvatske, objavio je HRT.
Prvostupanjski je sud tada zaključio da je za djelo ratnog profiterstva nastupila zastara. U žalbi se tužiteljstvo pozvalo na ustavne promjene i Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva. Pravomoćna presuda objavit će se naknadno.
Viša sudska savjetnica Vrhovnog suda Republika Hrvatske Marijana Kutnjak Čaleta pročitala je žalbu DORH-a 2019. godine:
“Smisao promjene Ustava iz lipnja 2010. bio je u retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. A s obzirom na to da je riječ o teškim kaznenim djelima za koja je opravdano uskratiti primjenu instituta zastare.
Osobito kada se ima na umu vrijeme i okolnosti počinjenja tih djela, a i njima prouzročene posljedice. Potvrdu takvom razmišljanju nalazi i u ovom predmetu, budući da je krunski svjedok tek 22 godine od inkriminiranog događaja iznio svoja saznanja, pročitala je žalbu DORH-a 2019.”
“U konkretnom slučaju u odnosu na okrivljenog Georga Gavrilovića, s potpunom izvjesnošću se može izvesti zaključak da prije nastupa relativne zastare 202. godine, nije poduzeta niti jedna procesna radnja koja bi tu zastaru prekinula.
Stoga smatramo da je prvostupanjska odluka u cijelosti ispravna i zakonita. Te predlažemo da ovaj sud odbije žalbu USKOK-a i potvrdi prvostupanjsku odluku”, istaknuo je odvjetnik Georga Gavrilovića, Šime Matak.
Podsjetimo, Arbitražno vijeće pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu, u postupku pokrenutom na zahtjev Đure Gavrilovića i društva Gavrilović protiv Republike Hrvatske, je 2018. godine donijelo pravorijek kojim je jednoglasno utvrdilo da je Republika Hrvatska bespravno izvlastila imovinu Gavrilovića d.o.o.
Đuro Gavrilović pokrenuo je tužbu protiv Hrvatske u prosincu 2012. godine sa zahtjevom isplate odštete u iznosu od 193 milijuna eura te sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama.
Arbitražni postupak je pokrenut kako bi se riješio spor koji je posljedica provedenog stečajnog postupka u kome je stečajni sud, tadašnji Okružni privredni sud u Zagrebu, još 1991. godine prodao tužitelju pet trgovačkih društava, a da nije utvrdio imovinu tih pravnih osoba.