VRGORAČKI MESARI OMASTILI BRKE: Kraš je nova zlatna koka braće Pivac! Kampanja za ‘Domaćicu’ uspjela na užas feministica

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Domaćica i menadžerica, Domaćica i medicinska sestra, Domaćica i pravnica – to je tek dio slogana za Kraševu kampanju u kojoj na ambalažu kultnog keksa dodaju nazive ženskih zanimanja, izazivajući pritom u medijima buru reakcija i niz pitanja o položaju žena u društvu. Na društvenim mrežama po običaju su se pokrenule brojne rasprave, a paralelno s njima i tipične hrvatske dosjetke pa su se po Facebooku, uz standardne i marketinški osmišljene natpise, širili i oni poput “Domaćica i udbašica”. U svakom slučaju, bez obzira na osude javnosti, može se zaključiti da je kampanja uspjela jer se o njoj priča, a unatoč djelomično negativnom odjeku, malo je vjerojatno da će Kraševu omiljenom keksu pasti prodaja. Dizajnerski dvojac koji je kampanju osmislio krije se u istarskom studiju za dizajn i komunikacije Studio Sonda iz Vižinade pokraj Poreča, a riječ je zapravo o Seanu Poropatu i Jeleni Fiškuš. Malo je vjerojatno da je ovaj dvojac pri osmišljavanju Kraševe kampanje mislio da će njihova kampanja biti proglašena seksističkom jer je Studio Sonda međunarodno nagrađivani kreativni studio. Lani je ovaj dvojac izgradio Sonda kreativni centar u Vižinadi, studio posluje još od 2004. godine i danas zapošljava dvadesetak ljudi.

Moć brendova

Iz njihovih ranijih medijskih istupa vidljivo je kako je zapravo riječ o prilično liberalnim i otvorenim ljudima koji su dvostruko nagrađeni za učinkovitost u oglašavanju Best of Europe, čime su postali prvi predstavnici iz Hrvatske s dvjema osvojenim nagradama na tom natjecanju. U svojem kraju odrađivali su kampanje među ostalim i za Gradsku knjižnicu Poreč. Sada kada su s Krašem podigli prašinu, Poropat i Fiškuš javno poručuju kako su otvorili važnu temu te da kampanja tek počinje. Domaćica, prema njihovim riječima, nema namjeru mijenjati ime, ali ima zadaću utjecati na osvještavanje o važnim temama jer brendovi sami po sebi imaju tu moć. Najkraće rečeno, oni koji su osmislili slogan koji je naciju digao na noge zapravo smatraju da je riječ o društveno odgovornoj kampanji. Slično stajalište nude i u Krašu, iz kojeg su poručili da ključni dio kampanje tek slijedi te da je moguće da je dio građana izvukao pogrešan zaključak.

I prije nego što su se upustili u kampanju, u Krašu su proveli istraživanje u suradnji s Ipsosom na temelju kojeg i jesu došli do zaključka da im je ovakva kampanja potrebna jer je istraživanje otkrilo kako 70 posto odraslih žena, 51 posto muškaraca, 73 posto tinejdžerica i 72 posto tinejdžera smatra da žene obavljaju veći dio poslova u Hrvatskoj pa su zato kao cilj svoje kampanje odredili poticanje svih ukućana na ravnopravnije sudjelovanje u kućanskim poslovima.

Takvim određivanjem ciljeva domaće feministkinje nisu previše oduševljenje pa je tako u svojoj posljednjoj kolumni kritike na račun Kraša uputila Jelena Veljača koja je Krašu poručila da žene u Hrvatskoj već znaju da nisu ravnopravne, postavljajući retoričko pitanje: “Nije valjda da educirate muškarce?”. Oštro je na Kraševu kampanju reagirala najpoznatija hrvatska aktivistkinja Rada Borić. “Tko god je ovu kampanju zamislio kao pozitivnu kampanju, zanima me je li, osim provedene ankete koja nije pokazala ništa što već ne bismo znali, razgovarao sa ženskim udrugama koje se godinama bave temom diskriminacije žene, stereotipima i predrasudama”, izjavila je Borić u razgovoru za Zagreb.info, uz opasku da smo od 90-ih ženu koja obavlja kućanske poslove službeno nazivali kućanica.



Slična stajališta podržala je i Sanja Sarnavka, napominjući da nikomu do ove kampanje nije palo na pamet povezivati kekse sa ženama. “Što su oni željeli time pokazati, da žena može biti i menadžerica pa su to stavili na kekse da jedem istovremeno i domaćicu i menadžericu”, zapitala se ova dugogodišnja aktivistkinja za ženska prava koja je otišla korak dalje pozivajući osviještene žene da ne kupuju taj keks, dok je dio ženskih kritičarki zaključio kako u Upravi Kraša nema ni jedne žene iako je to možda ponajbolji način pokazivanja brige o ravnopravnosti spolova.

No što god da kritične dame komentirale, izgleda da Kraš nema razloga za zabrinutost. Nije nepoznanica da su tu kultnu zagrebačku kompaniju nedavno preuzela imućna vrgoračka braća Pivac, točnije Mesna industrija Braća Pivac, koja se svojedobno zanimala i za preuzimanje koprivničke Podravke. Premda je dobar dio javnosti još na početku toga preuzimanja iskazivao skepsu prema tom projektu braće Pivac i iako se jedan dio djelatnika svojedobno bunio i kritizirao stanje u kompaniji, izgleda da je sve to bilo tek dio predrasuda, barem ako je suditi po Kraševim poslovnim brojkama. Naime, Kraš grupa prošle je godine ostvarila oko 1,1 milijardu ukupnih prihoda, što predstavlja rast od značajnih četiri posto. Jednako tako, neto dobit kompanije u vlasništvu braće Pivac iznosila je 30 milijuna kuna, što također predstavlja rast za oko 20 posto.

Rast poslovanja

Solidno poslovanje nije pretjerano utjecalo na broj zaposlenika pa ih Kraš danas broji oko 2340, desetak manje nego što ih je bilo. Za kompaniju na ovoj razini to bi zapravo mogle biti beznačajne brojke, no ono što je za poslovanje Kraša i više nego značajno jest to što oni rast poslovanja ne duguju podizanju cijena svojih proizvoda, nego rastu prodaje. Naime, Grupa Kraš prošle godine prodala je oko 37.000 tona svojih proizvoda, što je oko šest posto više nego godinu ranije, konkretno govorimo o 2000 tona slatkiša više nego u prethodnom razdoblju.

Da priča bude do kraja zanimljiva, najveći rast prodaje Kraš je ostvario na stranim tržištima. Treba također napomenuti da je Kraš lani bez sestrinskih poduzeća u susjednoj Bosni i Hercegovini i Sloveniji ostvario rast od devet posto, odnosno 965 milijuna kuna poslovnih prihoda, za to vrijeme neto dobit bila je veća za gotovo 40 posto, točnije iznosila je 20 milijuna kuna. Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća u Grupi Kraš iznosi oko 5500 kuna mjesečno, dok je u matičnoj tvrtki u Zagrebu prosječna plaća nešto veća od 6000 kuna pa se s obzirom na količinu prodanih slatkiša i ostvarenu dobit može reći kako su s ovom kampanjom za Domaćicu u Krašu ušli u rizik, ali je teško povjerovati da će taj rizik naštetiti prodaji njihovih proizvoda pa se tako može zaključiti da su si ovakvo nešto, bez obzira na javni odjek, ipak mogli priuštiti.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI