Virolog koji traži lijek za koronavirus: ‘Moramo se naviknuti na ovakvu situaciju sigurno do kraja 2020. godine’

Ilustracija

Florian Krammer je virolog koji sa svojim timom istražuje mogućnosti liječenja koronavirusa na medicinskom fakultetu Icahn u New Yorku.

U intervjuu za Deutche Welle objašnjava koje terapije već djeluju i koliko dugo se mora ostati kod kuće.

Političari na vlasti širom svijeta tvrdili su na početku pandemije da je novi koronavirus isto što i sezonska gripa. Što znamo o ovom virusu i koliko se razlikuje od sezonske gripe?

Prije svega, trebalo bi slušati znanstvenike, a ne političare. S molekularnog stanovišta, ovaj virus se potpuno razlikuje od sezonske gripe. Kad je objavljen genetski materijal virusa, svi u znanstvenoj zajednici su znali o čemu se radi. Najdrastičnija razlika je u tome što u populaciji apsolutno nema imuniteta, a nema ni lijekova ni cjepiva i zato se on širi vrlo lako. Situacija je samim tim daleko opasnija.

Smatra se da ovaj virus potječe s tržnice u Wuhanu. Zar nije bilo moguće spriječiti širenje virusa?



U Wuhanu su zabilježeni slučajevi zaraze koji nisu bili povezani s tom tržnicom. Ovdje se radi o virusu koji vjerojatno dolazi od šišmiša, ali ljudi mogu doći u kontakt s njima i u Europi. Mislim da je pogrešno reći da se sve to dogodilo zbog prehrambenih navika u Kini. Treba imati na umu da je pandemija svinjske gripe došla s farme svinja u Meksiku, a to je životinja koja dolazi u blizak kontakt s ljudima i na Zapadu. Dakle, još uvijek nije službeno dokazano da je koronavirus došao s te tržnice, to treba detaljno istražiti.

Genetski materijal ovog virusa nazvanog SARS-CoV-2 je čak 70 % isti kao SARS iz 2003. godine. Znanost je imala 17 godina na raspolaganju za razvijanje lijekova i cjepiva, ali nas je ova pandemija ipak iznenadila. Kako je to moguće?

Ova dva virusa jesu usko povezana, ali nije istina da se znanost nije bavila SARS-om. Poslije epidemije SARS-a iz 2003. i nakon epidemije MERS virusa s Bliskog Istoka, radilo se na pronalasku cjepiva i lijekova. Dosta smo naučili iz testiranja na životinjama. To je razlog što cjepivo možemo imati za jednu, a ne deset godina. Međutim, nakon što je širenje oba virusa bilo pod kontrolom, više nije bilo financiranja i političke volje za nastavkom istraživanja. Ovo je rijedak slučaj u povijesti gdje imamo dovoljno financijskih sredstava za razvoj cjepiva za određenu bolest.

Koliko je realno da ćemo uskoro imati cjepivo?

Vrlo je realistično, jer cjepivo nije u fazi istraživanja, nego u kliničkim ispitivanjima. Klinička ispitivanja su dugotrajna i imaju nekoliko faza, jer cjepivo mora biti sigurno prije nego što se cijepi veliki broj ljudi. S obzirom na to da se oko 40 kompanija bavi pronalaženjem, ne mislim da će razvoj cjepiva biti problem. Međutim, to je proces koji traje oko petnaestak godina, a sada ga moramo završiti za nekoliko mjeseci, što predstavlja izazov i zahtjeva strpljenje.

Broj zaraženih u svijetu i dalje raste. Je li moguće potpuno zaustaviti virus socijalnim distanciranjem i samoizolacijom?

Širenje virusa se više ne može u potpunosti zaustaviti i nije ga bilo moguće zaustaviti ni krajem veljače. Ipak, zalažemo se za ove mjere, jer moramo poravnati epidemiološku krivulju o kojoj svi govore. Ako se virus nekontrolirano širi, dobiva se veliki broj teško oboljelih u kratkom roku koji preplavljuju zdravstveni sistem, a time bi i stopa smrtnosti bila veća. Sada se radi na tome da se ublaži šteta koju će virus nanijeti. Do tada je moguće da će se veliki postotak populacije zaraziti, a dalje širenje ćemo uspjeti zaustaviti kad cjepivo bude gotovo.

Samoizolacija je vrlo neugodna za mnoge. Koliko dugo mislite da ćemo morati živjeti ovako izolirani jedni od drugih?

Mislim da će se ova situacija nastaviti bar do sredine ili kraja svibnja i tada će možda biti moguće da se društvene aktivnosti do određene mjere vrate u normalu. Ali može se dogoditi da negdje ponovo izbije epidemija i onda se ponovo moramo vratiti na ovakav režim života. Moramo očekivati da će se valovi pandemije ponovo pojaviti i tijekom ljeta, jeseni i zime, stoga se moramo naviknuti na ovakvu situaciju sigurno do kraja 2020.

U Njemačkoj je započelo testiranje pacijenata koji su se oporavili od infekcije koronavirusa, kako bi utvrdili razvoj antitijela u organizmu i stvaranje imuniteta. Na koji način su ova antitijela sada korisna u liječenju?

Moj tim je također objavio studiju o tome ovdje u Americi. Rezultati istraživanja antitijela pacijenata koji su se oporavili su važni, jer time pokušavamo najprije otkriti koliko je virus prisutan u populaciji. Zatim identificiramo one koji imaju jak imunitet, jer od njih možemo tražiti da doniraju krv. Iz njihove krvi se uzima plazma, koja se može koristiti za liječenje teških slučajeva, što je učinjeno u Kini, a vjerujem i u Italiji. Mi smo ovom metodom liječili i prvog pacijenta u našoj bolnici.Važno je napomenuti da oporavljeni pacijenti postaju imuni na ponovnu infekciju, što znači da mogu bez rizika po sebe i druge da se vrate na posao.

Dakle, već imate dokaz da pacijenti nakon infekcije postaju imuni na ovaj virus?

Vidimo da se pojavljuju snažna antitijela koja neutraliziraju virus, dakle imuni sistem ovih pacijenata reagira jako dobro. Međutim, ne postoje dugoročne studije koje bi utvrdile jesu li ti oporavljeni pacijenti sada zauvijek zaštićeni. Ali, znamo sa sigurnošću da ljudi postaju imuni jedno vrijeme i ne mogu se lako ponovo zaraziti ovim virusom. Čak i ako se dogodi da se ponovo zaraze, to će biti daleko blaži oblik bolesti. Dakle, može se reći kada se oporavite, da ste sigurni dulje vrijeme.

Koliko je izvjesno da u skorije vrijeme saznamo djeluje li ovaj tretman i na širu populaciju?

Trenutno nemamo takozvane kontrolne grupe, u kojima jedan dio pacijenata prima, a drugi ne prima ovu terapiju, zato ne možemo znati učinak za širu populaciju. Kineski znanstvenici su u Wuhanu liječili pet pacijenata antitijelima oporavljenih pacijenata i svi su se dobro oporavili nakon tretmana. Ovo nam zaista ulijeva dozu samopouzdanja.

Profesore Kramer, Vaš rad je inače posvećen pronalasku univerzalnog cjepiva protiv svih oblika sezonske gripe. Kako je ova pandemija utjecala na Vaš rad?

Od siječnja, kada je objavljena genetski kod ovog virusa, moj rad u laboratoriju je potpuno preusmjeren. Naše Sveučilište sada dozvoljava samo istraživanja koronavirusa.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI