Prije dvije godine speleolozi su došli do 740 metara duboke jame Nedam na Velebitu, najzaštićenijem dijelu prirode u zemlji, te je uvrstili među deset najdubljih hrvatskih jama. U ekspedijiciji je sudjelovalo 69 speleologa iz Hrvatske, osam europskih zemalja i SAD-a. Radi se o vrlo zahtjevnoj jami u, po dubokim jamama, svjetski poznatim Hajdučkim kukovima na području NP Sjeverni Velebit.
Najnovija ekspedicija okupila je 55 speleologa iz više zemalja, a tom prilikom speleolozi su proteklih dana preronili sifon u jami Nedam na dubini od 1192 metra, čime su tu jamu primakli ka prvih pet najdubljih jama na Velebitu, ali su neočekivano ušli u prostore za koje speleolozi pretpostavljaju da pripadaju drugoj jami.
Dva člana speleoronilačke ekipe koja se sastojala od četvero ljudi preronila su sifoni produbila jamu na 1250 metara. Iza sifona su istražili 120 metara horizontalnog kanala, nekoliko kraćih vertikala i skokova te 40 metara dugačku vertikalu, kazala je voditeljica ekspedicije Valentina Plemenčić.
Speleoronioci su se zaustavili kad su potrošili svu opremu i materijal za istraživanje: 100 metara konopa, 15 sidrišnih kompleta i bateriju bušilice. Nova dubina istraženih kanala jame Nedam sada iznosi 1250 metara i očekuje se da bi u narednim istraživanjima mogla premašiti dubinu zasad druge najdublje jame u Hrvatskoj Slovačke jame (-1301 m), rečeno je Hini iz ekspedicije.
Ekspediciju koju su organizirali Speleološki odsjek Planinarskog društva Sveučilišta Velebit u suradnji s Komisijom za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit, čine speleolozi iz Hrvatske, Austrije, Italije i Bugarske.
Istraživanja traju do 1. kolovoza pa s obzirom na to da je primarni cilj postignut rano tijekom ekspedicije, speleolozi su se usmjerili na druge kanale u jami Nedam te na okolni krš strogog rezervata Hajdučkih kukova.
“Sve što sam pretpostavljao je bilo krivo. Mislio sam da je to dolazni kanal, no on se diže i naglo spušta, dolazi se u neki sasvim drugi vodeni tok i jako velike prostore”, kazao je Dino Grozić, drugi u timu speleoronioca.
“To čovjek baš ne bi očekivao na 1200 metara dubine. Sklisko je, mokro, kao korito rijeke prekriveno blatom. Ostali smo bez užeta, visiti u zraku. Bacali smo kamen u prostor prema dolje, zvuči kao da pada 50-60 metara, tako da jama ide sigurno stotinjak metara ispod sifona”, kazao je.
Organizatori ističu da je ekspedicija doprinos hrvatskih speleologa obilježavanju UNESCO-ove svjetske godine krša i špilja.
