VANĐELIĆ DETEKTIRAO ŠTO PREMIJER PLENKOVIĆ SMJERA: ‘Igra na to da će s vremenom interes za aferom Ina splasnuti’

Foto: Željko Puhovski/Cropix

Bivši predsjednik Fonda za obnovu i Nadzornog odbora INA-e, Damir Vanđelić gostovao je u Newsroomu i komentirao je aferu u Ini.

Oporba traži od HDZ-a da podrži svjedočenje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, predsjednika Vrhovnog suda Dobronića i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice pred odborom za pravosuđe kako bi se razbistrile okolnosti o kojima je i sam Vanđelić svjedočio pred Antikorupcijskim vijećem o nečinjenju države i onoga na što je i sam sudac Dobronić upozoravao i kasnije i rekao kako treba poništiti Sanaderove dodatke ugovora s MOL-om.

“Već dugo vremena o tome razgovaramo, a tiče se toga, da prema mnogim pravnim stručnjacima nema nikakve prepreke da treba poništiti dodatak ugovora između Hrvatske i MOL-a na Trgovačkom sudu u Zagrebu, temeljem pravomoćne presude Ivi Sanaderu. Nisam čuo nijednu zamjerku tome, ni vidio pravna mišljenja na koja se poziva ministar Davor Filipović i smatram kako bi bilo dobro da se objave da ih i drugi pravni stručnjaci mogu komentirati”, rekao je Vanđelić i dodao da opet govorimo o dokumentima koje nitko nije vidio.

Premijer je najavio je kako će od pravnih stručnjaka za arbitražu i DORH-a zatražiti mišljenje, na što Vanđelić kaže kako je to odličan primjer manipulacije.

“Mislim da premijer Plenković igra na to da će s protokom vremena interes za aferom Ina splasnuti i da je to sad svima već jasno o čemu se radi. Ako postoje neka pravna mišljenja neka ih pokaže. Ja sam bio svjedok na suđenju Ivi Sanaderu i na obje arbitraže. To su trgovačke arbitraže, trgovački sud utemeljen na uzancama UN-a koji se bavi trgovačkim pravom koji razmatra trgovačke ugovore i tamo se ne donosi kazneni predmet kao što je to predmet protiv Ive Sanadera”, objašnjava Vanđelić i dodaje kako se tada arbitražni sud nije fokusirao na predmet, odnosno na ispunjenje ugovora s jedne i druge ugovorne strane već na kazneni predmet koji je zastranio samim time kad je Ustavni sud to suđenje vratio na početak.



“No to trebamo staviti sa strane sad. Postoji kritična masa koja smatra da taj dodatak ugovora proglasiti ništetnim”, rekao je Vanđelić.

Ponovio je ono o čemu je govorio tijekom svjedočenja na Antikorupcijskom vijeću: da je Hanfa podigla dvije kaznene prijave, na temelju kojih je MOL potegnuo upravne sporove koje je izgubio u ta dva slučaju, a Hanfa je dokazala da se istovremeno trgovalo po nekim drugim cijenama koje su pokazale da su hrvatski branitelji izgubili između 850 i milijardu i sto milijuna kuna što je praktično dva puta veći fond nego trenutni fond hrvatskih branitelja.

“Ne samo da je još jedan braniteljski fond izgubio jako puno, a prodan je MOL-u, a to je onih 7 posto ključnih dionica bez kojih MOL nikad ne bi imao 50 posto”, tvrdi Vanđelić i dodaje kako je to jedna prljava igra i kako je zbog toga pozvao na reviziju kaznenih prijava Hanfe koje su se se 12 godina kiselile.

“Od te revizije se odustalo nakon što je bivši glavni državni odvjetnik gospodin Dražen Jelinić, dva tjedna prije nego je smijenjen, preselio taj predmet na Općinsko državno odvjetništvo gospodinu koji je došao iz građanskog odjela u Zlataru, koji je od tog predmeta odustao”, tvrdi Vanđelić i dodaje kako je predmet oduzet USKOK-u i dao se Općinskom državnom odvjetništvu.

“Dakle vrlo, vrlo čudne okolnosti”, kaže Vanđelić i dodaje kako nitko na prijave Hanfe nije imao primjedbe te kako zbog tih čudnih okolnosti traži reviziju.

“Podsjećam kako je u Fondu hrvatskih branitelja svaki branitelj izgubio otprilike 4000 kuna”, kaže Vanđelić.

Na pitanje je li optimistačan po pitanju INA-e kaže da jest. Podsjetio je kako već dugo vremena o tome govori, od 2011. na ovamo, onoliko koliko mu je zakon o Trgovačkim društvima dopušta.

Govorio je i odnosu različitih igrača vezanih za Fortenova grupu.

Vanđelić se složio s tvrdnjama oporbenih zastupnika da sad na naplatu dolaze mnoge nagazne mine zaostale iz Lex Agrokora. Smatra kako je i dobra stvar to što su mirovinci izašli iz cijele te priče i podsjetio kako smo već u Agrokoru izgubili naše mirovine.

 

“Mi gubimo novac. Porezna uprava je izgubila 154 milijuna kuna, a taj novac ćemo mi porezni obveznici kad tad morati platiti. Prema tome mi cijelo vrijeme gubimo. Ja sam mirniji s tim da su mirovinci izvan toga nego u tome”, kaže Vanđelić.

Vanđelić kaže kako je i sam sudjelovao na sastancima vjerovnika s tadašnjim upravama Agrokora, kasnije Fortenove i mi smo govorili tada da je za očuvanje njihove likvidnosti bilo potrebno 250 milijuna eura. “Dakle to nije neki novac koji je nemoguć čak ni za hrvatske uvjete. Mi smo prije lex Agrokora imali stečajne zakone i mnogi su pravni stručnjaci Hrvatsku tad upozoravali da se u to ne upliće zato što je onda Republika Hrvatska može biti izložena tužbama koje se mogu kretati u milijardama”, rekao je Vanđelić.

“Ne tuži samo Ivica Todorić Hrvatsku u Washingtonu, već i neki obvezničari društva u Nizozemskoj su u nekim fazama razmatranju tužbi. I nisu oni jedini. Mnogi čekaju rasplete nekih pravnih procesa u Hrvatskoj kako bi mogli tužiti u inozemstvu. Taj val tužbi se još uvijek negdje gnoji i pitanje je kad će taj čir puknuti”, kaže Vanđelić koji podsjeća kako bi za Hrvatsku najbolje bilo da su po tadašnjem stečajnom zakonu Agrokor išao u stečaj sa preustrojem.

Bivši šef fonda za obnovu komentirao je i obnovu na Baniji te zaobilaženje javne nabave.

Vanđelić je podsjetio kako su se pravilnici o javnoj nabavi više puta mijenjali u posljednje vrijeme i kako su se cijelo vrijeme relaksirali kontrolni mehanizmi trošenja javnog novca. Podsjetio je i na dosadašnju praksu gdje su pri jednostavnoj nabavi do 200 tisuća kuna bilo jako puno namještanja.

“Vi sada možete proizvoljno nazvati tri kompanije od kojih se dvije ne moraju javiti, a treća će dobiti posao boga pitaj po kojoj cijeni”, kaže Vanđelić koji podsjeća kako je posao uklanjanja ruševina 300 posto bio skuplji na Banovini gdje je korištena direktna pogodba nego u Zagrebu. Podsjeća kako je najgore od svega to što je po novom pravilniku zakonito posao od 15 milijuna kuna dati  nekoj tvrtki samo zato što se javila za iznos od 40 milijuna kuna jer se jedina javila.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI