ULASKOM U SCHENGEN BROJ BESKUĆNIKA ĆE NARASTI: ‘Nemamo strateški plan ako na tisuće ljudi odjedanput ostane bez prihoda i mjesta za stanovanje’

Foto: Pixabay

Svjetski je dan beskućnika, a prema službenim podacima u Hrvatskoj ih je oko 2000, iako procjenjuje se da je taj broj mnogo veći, objavio je HRT.

U osam hrvatskih gradova, transparentima na kojima je pisalo “Ulica nije dom”, poslan je apel za pomoć toj socijalno najugroženijoj skupini građana.

Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike rekao je kako “prema našoj procjeni je negdje oko 10 tisuća relativnih beskućnika koji su u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja”.

Ruku spasa pružaju udruge, pučke kuhinje, prihvatilišta.

“U prihvatilištu dobivamo sve više starijih i bolesnih ljudi. Prihvatilišta su stalno puna, pogotovo s dolaskom zime, kiše, hladnog vremena, mi ćemo se brzo popuniti”, istaknuo je Pjer Orlić iz riječkog Prihvatilišta za beskućnike “Ruže sv. Franje”.



Od 2015., izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, beskućnici su bolje zaštićeni, prije svega kada je riječ o dobivanju osobne iskaznice, ali to nije dovoljno, smatraju sugovornici.

Đorđana Barburić iz splitske Udruga MoSt poručila je kako “nemamo priuštivi najam za mnoge ljude koji žive na rubu. U gradovima mora postojati i volja i sredstva da ljudima osiguramo tekuću vodu i struju, a to je još uvijek nekima u 21. stoljeću nepremostivo”.

“Nemamo strateški plan ili nešto što bi nam jamčilo da ćemo uspješno odgovoriti na izazove u kojima se može dogoditi da na tisuće građana odjedanput ostane bez prihoda i da jednostavno si ne mogu priuštiti stanovanje”, upozorio je Dejan Travica, predsjednik Prihvatilišta udruge “Oaza”.

Predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Drago Lelas upozorio je da će se ulaskom Hrvatske u šengenski prostor broj beskućnika koji u našu zemlju stižu iz inozemstva povećati jer će se povećati i sloboda kretanja.

“Ovog ljeta je vidljiv veći broj stranih državljana (beskućnika) u Hrvatskoj, a ulaskom u Schengen dobit ćemo još veći broj ljudi koji će imati mogućnost slobode kretanja, i želimo upozoriti na to”, kazao je Lelas.

Po njegovim riječima, zadnji je trenutak da se u Hrvatskoj, prije ulaska u Schengen, razvije protokol o tomu kako će se postupati s povećanim brojem beskućnika koji budu dolazili iz inozemstva.

Lelas je dodao kako u tom protokolu treba biti regulirano kako će se postupati sa stranim državljanima, čija će oni biti briga – policije, grada ili mjerodavnog ministarstva.

“Ovog ljeta smo na Duilovu imali tri beskućnika iz Njemačke kojima je Split otkriće jer ima dosta napuštenih prostora pogodnih za beskućnike, a na desetak mjesta na splitskom području može se dobiti različita pomoć”, rekao je Lelas i dodao kako je lijepo vrijeme idealna prilika za beskućnike iz inozemstva “sklone avanturi i boravku na ulici”.

“U Hrvatskoj trenutačno imamo oko 2000 apsolutnih beskućnika koji borave na javnim površinama i napuštenim prostorima a osim toga, imamo još do 10.000 ljudi koji borave u podrumima, garažama bez struje i vode, dakle bez osnovnih uvjeta za život”, istaknuo je Lelas.

Dodao je kako je najgora situacija u Zagrebu, zatim u Osijeku, Rijeci i Splitu, te da beskućnici u Hrvatskoj i diljem Europe odlaze u veće gradove zbog pomoći koju u njima mogu dobiti.

“U Splitu imamo 35 beskućnika smještenih u prihvatilištu, a osim toga, još 15 koji odbijaju bilo kakvu komunikaciju, i to su uglavnom teški ovisnici ili teški psihički slučajevi”, zaključio je Lelas.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI