Dok se Hrvatska s jedne strane priprema na uvođenje eura umjesto kune kao nacinalne valute, a s druge strane se bori s inflacijom koja negativno utječe na standard građana, njemačka vlada izgleda ima rješenje za svoje stanovništvo.
Naime, od 1. listopada zaposlenicima u toj zemlji “smiješi” se povećanje plaće. Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) za nadolazeće povećanje je rekao kako je to “vjerojatno najveći skok plaća u životima mnogih”, objavio je Fenix Magazin.
No, što to znači za osobe koje se bave tzv. mini i midi poslovima?
Nova minimalna plaća donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, Anke Marx istaknula je da će gornja granica prihoda za male poslove od listopada porasti s 450 eura na 520 eura.
Ubuduće će se ograničenje temeljiti na tjednom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći.
“S minimalnom plaćom od dvanaest eura, možete raditi oko 43 sata mjesečno”, rekla je Marx.
Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.
Mini-poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za svoje socijalno osiguranje.
Osnovno pravilo za mini-poslove je da se svatko tko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od listopada: 520 eura) mjesečno ne smatra mini-poslom. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.
No, od 1. listopada, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, naglasila je Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog odnosno 1.040 eura.
Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati između 450,01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu također plaćaju svoje socijalno osiguranje, iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.
Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom, i ovdje se povećavaju granice. Tako zaposlenici na srednjim poslovima od listopada mogu zarađivati između 520,01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i “klizećim zonama”.
U donjem dijelu ove klizne zone, oni su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, rekla je Marx i dodala kako se povećava udio doprinosa za poslodavce.