U Matici hrvatskoj predstavljena knjiga Marka Samardžije o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Snimio Mirko Cvjetko

Predstavljanje knjige Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.–2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci održano je 8. lipnja u Velikoj dvorani Matice hrvatske

Izbor iz važnih dokumenata, komentara, osuda i zaključaka nastalih neposredno nakon objave Deklaracije objavljen je i predstavljen u povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, nastale u Matici hrvatskoj, a objavljene u kulturnome tjedniku Telegram 17. ožujka 1967.Pozdravni govor održao je akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, a o knjizi su govorili Ivo Pranjković, Krešimir Mićanović i priređivač Marko Samardžija, redom profesoris Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

„Već smo prije zamislili da se pojavi ova knjiga, znali smo da profesor Samardžija skuplja originalne tekstove reakcija pojedinaca i ustanova na Deklaraciju iz 1967. i ne samo u Hrvatskoj, nego i u bivšim jugoslavenskim republikama u to vrijeme. Zamolili smo ga da ono što je on prikupio i što ima uobliči u knjigu koju bi izdala Matica hrvatska, i ta je knjiga sada pred nama,“rekao je Damjanović i dodaoda će u Matici hrvatskoj bitipostavljenaploča u čast Deklaraciji.

O knjizi koja na jednom mjestu okuplja različite tekstove, najvećim dijelom reagiranja na Deklaraciju u onodobnoj periodici, govorio je profesor Pranjković. Među okupljenim tekstovima najviše je onih što su ih potpisali političari, a tek potom dolaze tekstovi književnika ijezikoslovaca, rekao je Pranjković, što govori da je Deklaracija bila prvorazredno političko pitanje. Pranjković je spomenuo i tekst uglednoga hrvatskoga jezikoslovca i prevoditelja Ljudevita Jonkeaiz travnja 1966. koji je u svojoj polemici s Đorđem Rašovićemiz Crne Gore, objavljenoj u Telegramu, na neki način najavio izlazak Deklaracije.

Deklaracija je sročena kao amandman u okviru javne rasprave o promjenama Ustava SFRJ teposlana na odobrenje brojnim relevantnim ustanovama bivše države, upozoravajući na položaj svih ravnopravnih jezika i njihovu dostojnu primjenu na svim instancama, rekao je profesor Mićanović naglasivši kako je Deklaracija izazvala ažuran odgovor srpskih pisaca zaposlenih u listu Prosvjeta, koji su izneseni zahtjev za jezičnom ravnopravnošću, za razliku od političara, poduprli.

„Teško je i gotovo nemoguće razumjeti nastanak i značenje Deklaracije bez poznavanja anatomije političkog sustava SFRJ i političkih događaja koji su se u to doba odvijali“, rekao je priređivač Marko Samardžija, naglasivši da je knjiga zamišljena i pripremljena kao podsjetnik i povijesna čitanka za šire čitateljstvo. Dodao je da se po imenima najgorljivijih protivnika Deklaracijejoš uvijek nazivaju brojne hrvatske ulice i trgovi, čak i škole.



Facebook Comments

Loading...
DIJELI