Tuđmanu podvalili: ‘Mostarski most je pao sam, zbog kiše’

foto: wikimedia.commons

Stari transkipti pokazali su da je praktički odmah nakon rušenja staroga mostarskog mosta, vodstvo Herceg-Bosne razgovaralo s Franjom Tuđmanom. Govoreći o transkriptima razgovora pokojnog predsjednika Tuđmana, Stipe Mesić je svojevremeno rekao da je razgovore svojega prethodnika objavljivao krajnje skrupulozno, piše Express.hr.

Mesić kaže da je na umu imao samo jedan cilj: prokazati nedemokratski, autoritarni, dvorski stil vladavine svoga prethodnika. Među prijepisima razgovora koji su za Mesićeva mandata izašli iz Ureda predsjednika politički najveću težinu ima sada već čuveni “brijunski” transkript.

Međutim, na današnji dan je bitnije podsjetiti na jedan od brojnih razgovora tadašnjeg hrvatskog vodstva s predstavnicima Herceg-Bosne povodom rušenja starog mosta u Mostaru 9. studenog 1993. godine.

Samo dan nakon rušenja mostarskog mosta, 10. studenog, dr. Franjo Tuđman razgovarao je s delegacijom Herceg-Bosne. Čuveni turski majstor Hajrudin sagradio je most između 1557. i 1566. godine; budući da je bio jedinstveno djelo arhitekture u svijetu, njegovo je rušenje predstavljalo veliki problem HVO-u, ali i Hrvatskoj.

Franjo Tuđman, Mate Boban (predsjednik HZ Herceg-Bosne), Perica Jukić (ministar obrane) i Jadranko Prlić (predsjednik Vlade HZ HB) razgovaraju o saniranju štete.

Tuđman: “Dobro, usput, taj mostarski most, tko ga je porušio?”

Boban: “On je – bile su strašne kiše – toliko pucan prije, tako da je sam pao.”

Tuđman: “Hoćemo li opet mi biti optuženi?”

Boban: “Jutros se govori da se ne zna.”

Jukić: “Muslimani će nas optuživati. Međunarodni kažu da se ne zna tko je, a oni su povukli nekakve svoje izjave. Javili su sljedeće: desila se jedna velika tragedija – srušio se Stari most, hitno je potrebno – srušio se – mi imamo original kako su govorili, hitno je potrebno radio… sa Sarajevom, 14 sati hitno, i pozovi najglavnijeg za cijelu republiku, za IPD i vojnu policiju, ovaj njihov iz Mostara.”

Granić: “Imam prijedlog – najvažnija stvar što će reći španjolski bataljon, apsolutno najmjerodavniji. Prema tome, moj prijedlog je odmah, danas netko tko je najpovjerljiviji da ode tko ima vezu. Njihova izjava je najvažnija. Imati tu informaciju, imati sve, jer ako oni kažu dobru informaciju, onda je izuzetno, jer se inače to na CNN…”

Tuđman: “Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?”

Boban: “Nama.”

Jukić: “Ja sam tu mišljenja da idemo za obrušavanje, dakle mi ćemo reći rušenje ili obrušavanje mosta, pošto ga je kiša načela i ostalo, optužiti ratna zbivanja i kompletno uništavanje svih dobara u Bosni i Hercegovini, dakle da su izazivači, produživači rata to koji ne mogu, ne može se prići jednostavno objektima da se stoga uništava i sabornica u Mostaru itd.”

Prlić: “Apsolutno je izvan naše kontrole, to se zna, 300 metara ispred njega je crta. Dakle, nema teorije da je netko došao od nas do mosta.”

Teretili Praljka

Inače, za rušenje Starog mosta se direktno teretilo zapovjednika HVO-a Slobodana Praljka pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu u predmetu Prlić i ostali.

Međutim, Žalbeno vijeće Haaškog suda (ICTY) je zaključilo da nije dokazan element kaznenog djela te je ukinulo osuđujući dio prvostupanjske presude za zločin “bezobzirnog razaranja gradova i sela” koji se odnosi na Stari most u Mostaru.

Praljak je o rušenju mosta napisao i knjigu “Kako je srušen Stari most: činjenice”. U knjizi je objavio ekspertnu analizu rušenja mosta, koju mu je pripremilo troje stručnjaka. Iz analize izdvajamo jedan dio:

***

Analizirajući video dokumentaciju koja nam je stavljena na raspolaganje u vezi s događajima u studenom 1993. godine, vezano uz borbena djelovanja oko Starog mosta u gradu Mostaru u Bosni i Hercegovini, uočene su neke činjenice koje se moraju uzeti u obzir ako se želi objektivno objasniti rušenje Starog mosta. Iz ukupne dostavljene videodokumentacije izdvojili smo dvije sekvencije koje prikazuju rušenje mosta i događaje neposredno prije rušenja mosta. Prva je snimka prijenosa HRT-a emisije TV ORF 2, a druga u trajanju od 16 s., porijeklom s videokasete TV Mostar. Obje sekvencije nalaze se na DVD-ima u prilogu ovog izvješća.

Rušenje Starog mosta u gradu Mostaru je pripisano djelovanju paljbe iz tenka snaga HVO-a, koji se nalazio južno na zapadnoj, odnosno desnoj obali rijeke Neretve, udaljene 1,40 km od samog mosta. Iz snimaka nekolicine televizijskih kuća, koje su zabilježile navedena događanja, vidi se da je tijekom prijepodneva (u 09.57 sati) i poslijepodneva (u 15.52 sati), 8.11.1993. godine, Stari most bio izložen udarima različitih projektila, pa vjerojatno i tenkovskih. To se može zaključiti na temelju zabilježenog vizualnog efekta eksplozije. Istodobno na nekim se snimkama može vidjeti projektil u letu. To je logično s obzirom na to da je tipična brzina snimanja 25 snimaka/sekundi, što znači da se projektil koji se giba brzinom od 800 m/s može registrirati/snimiti na svakih 32 metara putanje, a projektil koji se giba brzinom 300 m/s na svakih 12 metara putanje itd.).

Međutim, snimke koje je napravila TV ORF2 koje neposredno prethode samom činu rušenja Starog mosta upućuje na drugi mogući zaključak rušenja Starog mosta, koji se dogodio 9.11.1993. godine oko 10.00 sati.

Prema ovim snimcima vidi se stup vode po crti koja polazi od istočne obale, južno od mosta, i ide do istočnog oslonca mosta. Stup vode diže se približno do pola visine mosta. Istodobno se u istočnom osloncu mosta uočava oblak crnog dima. Neposredno poslije ruši se most, što se vidi na snimcima isto s videozapisa TV ORF 2.

U međuvremenu se ne vidi da li je ijedan projektil udario u most. Uzdužni stup vode može biti posljedica aktiviranja detonirajućeg štapina koji je bio u vodi južno od mosta od istočne obale do istočnog stupa mosta, a oblak crnog dima u istočnom osloncu mosta može biti posljedica aktiviranja eksplozivnog naboja.

Činjenica da se u vodi na snimcima TV ORF2 i TV Mostar, pojavljuje duž istočne obale “vodoskok” u dužini od kojih 30-50 metara i praktički istodobna eksplozija vidljiva u donjem dijelu mosta, upućuje na slijedeći zaključak:

Karakteristični “vodoskok”, tj. vodeni stup duž toka rijeke Neretve može biti uzrokovan detonacijom detonirajućeg štapina u vodi. Naime, ekspanzija plinovitih produkata nastalih detonacijom štapina pod vodom, podigla je vodu koja se uočava kao karakterističan «vodoskok». Istodobna detonacija u donjem dijelu mosta (vidljiva po oblaku crnog dima) može značiti da je eksplozivni naboj (ili neko minskoeksplozivno sredstvo) aktivirano putem tog detonirajućeg štapina…

***

Slobodan Praljak je zbog optužbi da je srušio Stari most pisao i tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu i zamolio da ga primi kako bi mu objasnio svoju ulogu, ali Tuđman ga je odbio. Praljak je u knjizi objavio i ovo pismo.

***

Gospodine Predsjedniče!

U dva ste navrata u razgovoru o Bosni i Hercegovini izrekli tvrdnju da sam ja srušio Stari most u Mostaru.

Nisam srušio Stari most u Mostaru niti s rušenjem imam ikakve veze.

Zamolio sam trominutni prijam kako bih Vam mogao reći točnu informaciju i time smanjiti mogućnost da budete “supotpisnik” moguće tužbe Haškog suda za to djelo, protiv mene.

Odbili ste me primiti, pa Vam pišem.

Zatražite, molim, od gospodina Miroslava Tuđmana, od gospodina Markice Rebića, od gospodina Ive Lučića da Vam odgovore na sljedeća pitanja:

a) Tko je to uradio?

b) Je li to bio vojni ili politički čin?

c) Ako je bio politički cilj, što se time željelo postići?

d) Zašto je most rušen po danu i to u vrijeme kad položaj Sunca pruža najbolje mogućnosti videosnimanja?

e) S koliko je kamera snimano rušenje mosta?

f) Zašto Stari most nije rušen gađanjem po sredini /trajanje rušenja do 30 sec./, nego je gađan s desne strane, pri samoj obali, tamo gdje je najdeblji?

g) Koliko dugo je trajalo rušenje i koja svrha se željela postići?

h) Zašto nije dovršena započeta istraga, zašto je prekinuta?

i) Što se dogodilo s ljudima koji su sačinjavali tenkovsku posadu?

j) Zašto je svima bilo zgodno da ja budem rušitelj iako sam odmah i službeno i javno izrijekom rekao da s tim nemam ništa, zašto i dalje svi ustrajavaju na takvom stavu iako znaju o čemu se radi?

Iskreno,

prof. Slobodan Praljak, dipl. ing.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI