Otkako je došao na čelo HDZ-a, premijer Andrej Plenković pokušavao je provesti pomlađivanje svoje stranke, no svi njegovi pokušaji posljednjih godina padali su u vodu pa je i sam Plenković imao prilike shvatiti kako je njegov HDZ stranka koja je premrežena kapitalcima koji ravnaju lokalnim ograncima gradeći i štiteći vlastite pozicije. To je ogromna mreža koju je teško probiti, tim riječima Plenkovićevi suradnici progovaraju o HDZ-ovcima koji godinama sjede na istim pozicijama, ali unatoč tome, Plenković je i više nego svjestan kako tu mrežu treba probiti ne samo radi svoje nego i radi stranačke budućnosti pa je baš zato, znajući da ulazi u bitku za treći uzastopni mandat, prije početka kampanje za parlamentarne izbore odlučio uvesti reda u svoju stranku, riskirajući pritom sukobe i podmetanja od onih koji se nemaju namjeru odreći fotelja u kojima desetljećima sjede i preko kojih su izgradili vlastite mreže pristaša.
Te mreže sve su manje funkcionalne, imao je Plenković prilike tomu svjedočiti na nedavno održanim izvanrednim izborima u Splitu, gdje je pobjedu ponovno odnio Centrov gradonačelnik Ivica Puljak koji je potukao nestranačkog kandidata Zorana Đogaša, baš kao što je na redovnim lokalnim izborima potukao HDZ-ova Vicu Mihanovića koji se nedavno povukao s čela splitske organizacije vladajuće stranke, što je u Splitu tek prva faza čistki koje premijer kani provesti.
Buntovne poruke
Osim što se izravno obratio Mihanoviću zahtijevajući da odstupi s dužnosti, premijer Plenković nedavno se izravno obratio i dalmatinskom šefu svoje stranke Anti Sanaderu kojemu je jasno dao do znanja da je trenutni mandat koji u Saboru odrađuje ujedno i njegov posljednji zastupnički mandat, nakon čega od njega očekuje umirovljenje. Naravno da Sanader te Plenkovićeve poruke nije dočekao s oduševljenjem i da je spreman na opstrukcije i bunt, ali buntovne poruke iz Dalmacije stižu na Plenkovićevu adresu mjesecima baš zbog toga što se nije pravodobno riješio Sanadera i njegova utjecaja, nego je s time svjesno ušao u kampanju za izbore iz kojih je HDZ izašao kao jedan od najvećih gubitnika.
Splitski debakl navodno je promijenio Plenkovićeve planove o održavanju parlamentarnih izbora jer je jedna od njegovih ideja bila da se izbori održe već oko Božića kako bi se na taj način učvrstila HDZ-ova pozicija uoči krize koja nam predstoji. Kako zasad stvari stoje, od toga plana nema ništa, i to ponajviše zbog krize kroz koju vladajuća stranka već neko vrijeme prolazi u gotovo svim dalmatinskim izbornim jedinicama, a koja i jest uzrokovana time što stranka nije pravodobno pomlađena i što se nije postigao priželjkivani balans između starih kadrova i novih mladih lica kao što se to primjerice postiglo u Slavoniji, gdje su dvije dominantne političke figure HDZ-ov župan Ivan Anušić i osječki gradonačelnik Ivan Radić.
Novi, mladi kadrovi u splitskom kraju od Sanadera i njegove klike nisu uspjeli pokazati svoj potencijal niti su se uspjeli dokazati pa je dobar dio njih bio prisiljen na bojkot posljednjih izbora kako bi i na taj način pokazali Plenkoviću svoje nezadovoljstvo Sanaderom, kojega je on bio svjestan i prije Mihanovićeve kandidature, no umjesto da provede promjene, Plenković je u to doba zabijao glavu u pijesak, odrekao se svojeg kandidata Andre Krstulovića Opare i ušao u rizik koji mu na koncu nije donio baš ništa.
Mršava pobjeda
Da se takav scenarij ne bi prelio na parlamentarne izbore, Plenković je u Dalmaciji odlučio provesti konkretne promjene i riješiti se Sanadera, no jednako tako treba imati na umu da Splitsko-dalmatinska županija nije jedina u kojoj HDZ prolazi kroz takve probleme. Nije puno bolja situacija ni na krajnjem jugu zemlje, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čiji je neformalni šef Branko Bačić, HDZ-ov šef zastupničkog kluba koji je više puta svojim djelovanjem u Saboru pokazivao lojalnost ne samo stranci nego i premijeru Andreju Plenkoviću koji Bačića cijeni kao suradnika, ali je jednako tako svjestan da je njegova mreža u dubrovačkom kraju razgranata, što možda ne bi bilo problematično da se i o Bačiću odnedavno nije počelo progovarati u kontekstu afera pa su se tako u medijima pojavili napisi o obiteljskoj sprezi HDZ-ova Bačića i predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića preko korčulanske tvrtke Blato 1902 koja je posljednjih godina dobila višemilijunske iznose bespovratnih potpora.
Inače su Bačić i Šeparović suvlasnici, odnosno najveći dioničari tvrtke koja se pokazala iznimno uspješnom u povlačenju milijunskih iznosa javnog novca kroz razne državne i europske potpore pa su tako samo u posljednje četiri godine u tu tvrtku stigle potpore od minimalno šest milijuna kuna. Nije Bačićev problem samo to što ga se u medijima povezalo sa sumnjivim potporama nego i to što je na posljednjim lokalnim izborima HDZ izgubio sve općine na svojoj Korčuli uključujući i Blato, u prilog mu ne ide ni relativno mršava pobjeda župana Nikole Dobroslavića nad Mostovim šefom Božom Petrovom s razlikom od 1810 glasova. Nije nepoznanica da je župan Dobroslavić u poznim godinama i da je on zapravo već trebao biti u mirovini, no kako HDZ u ovom kraju koji je pod ogromnim Bačićevim utjecajem nije imao nikoga drugoga tko bi mogao konkurirati Petrovu, tako je odluka pala na provjerenog kandidata.
Bolan udarac
No na parlamentarnim izborima HDZ bi u toj izbornoj jedinici mogao naići na ozbiljne konkurente i snažne pojedince posebice iz Mosta, zna to Plenković vrlo dobro pa je navodno nedavno i Bačiću dao do znanja da mu je ovaj saborski mandat ujedno i posljednji te da je vrijeme da se umirovi. Bačić zasad nije konkretnije reagirao na te Plenkovićeve sugestije, ali oni koji ga poznaju tvrde da on i neće burno reagirati jer jednostavno nije taj tip. Međutim, bude li se doista morao povući, Bačić neće otići a da Plenkoviću u diskreciji i u svojem stilu ne zada bolan udarac jer je svjestan svoje moći s obzirom na to da on u Saboru godinama kontrolira sve procese.
Sve procese i sva zbivanja u Zadarskoj županiji godinama kontrolira Božidar Kalmeta. Zanimljivo je da su Kalmeta, Bačić i Vladimir Šeks do te mjere povezani da ih u HDZ-u zovu najmoćnijim kumovima u državi. Za Kalmetino ponovno oživljavanje u političkoj areni najveće zasluge ima upravo premijer Plenković, on ga je, uz protivljenje ministra policije Davora Božinovića koji je s Kalmetom uvijek na oprezu, promovirao u pomoćnika glavnog tajnika HDZ-a. Nije se, doduše, Plenković uzalud zbližio s bivšim Sanaderovim ministrom prometa, Kalmeta je na posljednjim parlamentarnim izborima uspio dokazati da je u svojem, odnosno zadarskom kraju još u punoj snazi pa je tako kao posljednji na listi u toj izbornoj jedinici osvojio najviše preferencijskih glasova koji su mu osigurali ulazak u Sabor. Međutim, Kalmeta se svoje saborske fotelje odrekao tvrdeći da stranku treba pomlađivati u Saboru te da on daje priliku mladim kadrovima, što je Plenkovića posebno oduševilo, međutim, ono što HDZ-ovce nije oduševilo jest to što je ova stranka na posljednjim lokalnim izborima u Zadru, ali i Zadarskoj županiji ostvarila povijesno loš rezultat, što dio zadarskih HDZ-ovaca poistovjećuje sa situacijom u splitskom kraju te tvrde da je Kalmetin utjecaj u njihovoj organizaciji i veći od onog Sanaderova u Dalmaciji. Ni jedna istraga ni afera Kalmetu nije ni okrznula, on je zadržao svoj položaj, a u stranačkoj organizaciji prosperiraju uglavnom oni koji su s njime bliski.
Veliki rizik
Ne misli Plenković raskidati bliske odnose s Kalmetom, niti njega misli slati u mirovinu, ali je, bez obzira na to, i u toj organizaciji spreman na pomlađivanje i na kompromisno rješenje u vidu mladog Josipa Bilavera. Problematični bi za taj premijerov plan mogli biti napisi lokalnih medija u kojima se navode neslužbena saznanja o tome da je Kalmeta ponovno pod istragom DORH-a zbog navodne zloporabe položaja i ovlasti te malverzacija koje se odnose na jedan poveći građevinski projekt koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Uz Kalmetu se pod istragom našao i bivši pročelnik za fondove EU-a Grada Zadra Šime Erlić te nije isključeno da bi se u tu priču osim Državnog odvjetništva uskoro mogao uključiti OLAF – Europski ured za borbu protiv prevara. Pokažu li se ti medijski napisi točnima, moglo bi se pokazati i da je Božinović bio u pravu kada je Plenkovića upozoravao da se treba distancirati od Božidara Kalmete baš zbog potencijalnih afera i povezivanja s njima. Plenković se od Kalmete nije distancirao, no još nije proveo ni najavljivano pomlađivanje, proces u koji sada ulazi i u sklopu kojega bi mogla pasti tri stranačka kapitalca veliki je rizik na koji se sprema prije izazovnih parlamentarnih izbora na kojima će se odlučivati i o njegovoj političkoj sudbini, što nije mala stvar jer se premijer zbog ostanka u Hrvatskoj izlaskom na iduće parlamentarne izbore odriče vlastite i dobro plaćene briselske karijere.