TO JE PROBLEM CIJELE HRVATSKE! Markovina detektira: Spominje i desnicu

Ronald Gorsic/Cropix

Udruga antifašista Dubrovnik povodom Međunarodnog dana ljudskih prava i povodom 75 godina oslobođenja Dalmacije od fašizma održala je tribinu pod nazivom ‘Mržnja ili ljubav – rat ili mir’ na kojoj su predavači bili dr. Zdravko Bazdan i dr. Dragan Markovina. Povjesničar Markovina naveo je kako je ovo okupljanje dubrovačkih antifašista neformalno te da se oslobađanje Dalmacije od fašizma ne obilježava službeno, od strane države.

“Upravo je to problem cijele Hrvatske. Antifašizam je upisan u ustavu, a onda su došle devedesete i praksa je pokazala nešto drugo. Duša me boli što Spomenik palom borcu Frana Kršinića, koji je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, nije vraćen u Dubrovnik. Znam da je to nešto na simboličnoj razini i da je ljudima simbolike preko glave, ali bilo bi dobro vratiti nešto što je uništeno devedesetih i to bi osnažilo antifašizam”, kazao je Markovina dodavši kako je period nakon rata obilježen traumama, deindustrijalizacijom zemlje i revizionističkim odnosom prema antifašizmu tako što su se mijenjali nazivi ulica i uništavali spomenici, prema njemu jee jedan period bilo naznaka kako će Hrvatska krenuti ka potpunoj demokratizaciji, ali prema njemu, sve je završilo u novom revizionizmu i vladu desnice koja drži da nije dovršila posao do kraja.

“Uspjelo se napraviti nešto što je poražavajuće. Ako uzmemo naprimjer da je hrvatsko društvo slično španjolskom, talijanskom i grčkom, zanimljivo je kako jedina regija, unutar svih tih zemalja, čiji se unuci većinom srame svojih djedova, Dalmacija. To nema nigdje drugo pa čak se ne srame ni onih koji su bili na strani fašista”, istaknuo je Markovina koji je kao primjer naveo nedavno postavljanje spomenika fra Bernardinu Sokolu na Korčuli. Kako je naveo, njega se danas predstavlja kao mučenika kojega su ubili partizani, a u memoriji Korčule ostaje upamćen kao kvisling i kolaboracionist jer je neposredno prije oslobođenja otoka od Nijemaca odao gdje se nalazi sklodište sedmero partizana, koji su potom ubijeni.

“Cijela Korčula je bila u partizanima pa i obitelj gradonačelnika koji je član HDZ-a kao i brojni drugi i onda se danas ti ljudi iz političkih interesa i nekih novih uvjerenja srame te obiteljske memorije. Ne kažem da je to doba bilo bezgrešno, posebno 1945. godine, ali danas se treba usvojiti da je antifašizam 1941. godine bio jedini izbor koji je tada bio neupitan”, ocijenio je Markovina uz opasku kako su partizani vodili borbe protiv okupacije vlastite zemlje s ciljem ostvarenja Federalne Hrvatske unutar Jugoslavije, sanjalo se društvo pravde, a ujedno, građen je most povjerenja među Srbima i Hrvatima.

“Te se stvari zanemaruju, a jako su bitne, o njima se ne govori jer smo u defenzivi i strahu. Ne mogu shvatiti takvu vrstu odricanja da netko 2014., 2015. godine poistovjećuje partizansku borbu i vlastite djedove sa Šljivančaninom i Miloševićem. Problem je da nemamo društvo unutar kojega je bitno što je generalno mišljenje nego imamo usitnjeno društvo u kojemu je javnost dokinuta”, mišljenja je Markovina dodavši kako se relevantni desni mediji poput Večernjeg lista i HRT-a često ismijavaju s idejom antifašizma.



“Njihov koncept objašnjenja je da danas nema fašizma pa nije potreban ni antifašizam. Danas ga nema, niti će se pojaviti u skorije vrijeme, ali prisutne su tendencije neofašizma, isključivosti, ksenofobije i netrpeljivosti manjine. Zamislite kako se osjeća u zemlji netko tko nije hrvatski nacionalist, ili je vjerska, seksualna, idelološla manjina… Ljude se vrijeđa, a premijer, predsjednica i vodeći mediji ignoriraju i  ismijavaju, uz to smatrajući kako je antifašizam nebitan”, objasnio je Markovina dodajući da svi zajedno moramo raditi u interesu boljeg hrvatskog društva.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI