Bez obzira na to što je za nama godine dobre žetve žitarica, kruh i pekarski proizvodi u Hrvatskoj bi uskoro mogli značajno poskupjeti, strahuju od toga domaći stručnjaci koji se bave ovim sektorom.
Problem je u ovom slučaju standardan, mnogo pšenice završava u izvozu, a mi paralelno s time uvozimo masovno velike količine smrznutih i polugotovih pekarskih proizvoda, i to u vrijednosti od stotinu milijuna kuna. Mahom je to kruh kojega hrvatski građani kupuju po policama trgovačkih lanaca, a koji se peče svakodnevno, ponekad i u više navrata u toku dana.
Statistika kaže da su u odnosu na lani cijene žitarica i uljarica u porastu od 20 do 80 posto, a stočari koji zahtijevaju pomoć od države sve učestalije dižu ruke od proizvodnje. Čak 60 posto hrvatskog izvoza istovremeno čine žitarice i uljarice, a gotovo istovjetna je količina mesa, mlijeka, meda, jaja i stočne hrane koju uvozimo.
Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju kako se u Hrvatsku samo u pola godine u prosjeku uvede više od 16 tisuća tona pekarskih proizvoda čija je vrijednost veća od 40 milijuna dolara, a najveće količine zamrznutog kruha na naše tržište stiže iz Njemačke te susjednih zemalja Italije i Slovenije.
Sama pekarska industrija godišnje vrti oko pet milijardi kuna prihoda, a u ovoj branši zaposleno je oko 16 tisuća radnika, međutim, na cijene kruha ponajviše utječu trgovci pošto je svaki sedmi kruh ili pecivo na našim policama smrznuto i uvezeno.
Svaki član kućanstva u Hrvatskoj u prosjeku pojede oko 55 kilograma kruha i peciva, a cijena ove neizbježne namirnice u nas jedna je od najvećih u Europi.