Otkako je medijskim prostorom poput bombe odjeknula afera Ina očekuje se smjena članova Uprave Ine što se konačno i dogodilo. Na sjednici Nadzornog odbora Ine imenovana je nova uprava te kompanije pa je tako poziciju novog predsjednika preuzeo Peter Ratatics, dok su članovima Uprave imenovani Berislav Gašo i Krisztian Pulay, na prijedlog MOL-a s mandatom do 30. lipnja 2023. godine.
Tri nova člana Uprave imenovana su i na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a radi se o Miroslavu Skalickiju, Hrvoju Šimoviću i Marinu Zovku, i to na maksimalno šest mjeseci do imenovanja članova Uprave putem javnog natječaja. Inače je novi predsjednik Uprave Ine Ratatics i ranije bio član uprave te kompanije pa je kako se tvrdi u energetskim krugovima dobro upoznat s poslovanjem Ine. Na dužnost predsjednika Uprave dolazi s pozicije izvršnog potpredsjednika Usluga kupcima Mol Grupe i operativnog direktora MOL-a Mađarska, s tim da je diplomirao na Fakultetu za financije Sveučilišta Corvinus u Budimpešti gdje se specijalizirao za tržišta kapitala.
Karijeru je Ratatics započeo još 2007.godine kao stručnjak za trgovinu plinom i poslovni razvoj u MOL-u, potom je postao voditelj savjetodavnog tima Izvršnog odbora, a onda i voditelj Organizacijskog razvoja i upravljanja procesima. Iduća postaja u njegovoj karijeri bila je pozicija voditelja Usluga upravljanjem, nakon koje je postao potpredsjednik Korporativnog centra u kojem se bavio ljudskim resursima. Bavio se i aktivnostima nabave, ulaganja i komunikacija MOL Grupe kao viši potpredsjednik Korporativnog centra.
Njegovi kolege Gašo i Pulay godinama posluju u Mol Grupi gdje su obnašali brojne menadžerske funkcije, s tim da su obojica ranije radili i u Ini pa se iz kompanije tvrdi da ovaj dvojac Inu dobro poznaje kao i da u nju donose svoje bogato stručno znanje. Gašo u Upravu stiže s pozicije potpredsjednika Istraživanja i proizvodnje i sa pozicije člana Izvršnog odbora Mol Grupe, a Pulay s pozicije višeg potpredsjednika Mol Grupe za razvoj rafinerijskog poslovanja.
U hrvatskim energetskim krugovima ime Berislava Gaše dobro je poznato, riječ je o bivšem Ininom kadru u kojem su Mađari vidjeli veliki potencijal pa stoga i jest prebačen u MOl. I ranijih godina govorilo se da bi Gašo mogao preuzeti upravljanje Inom, no iako se to nije dogodilo iza Gaše stoji intrigantna priča. Tako je primjerice početkom 2000-tih radio u hrvatskoj podružnici McKinsey Company INC-a, nakon čega postaje predsjednik NO Sinaca, a potom postaje predsjednik NO Crosca. Bio je Gašo i predsjednik Nadzornog odbora Inine tvrtke STSI-integrirani tehnički servisi, a negdje u to vrijeme kupio je stan od zagrebačke tvrtke Maral kojom je rukovodio Vanja Maksimiljanović poslovni partner pokojnog Krešimira Milanovića.
Brat predsjednika Milanovića s Maksimiljanovićem je surađivao u tvrtki Modestus čiji je projekt svojevremeno kreditirala Nova ljubljanska banka. Pisalo se o Gaši i kao o vlasniku luksuzne nekretnine u Ražanju nadomak Šibenika i to radi toga što je tijekom dogradnje svoje vile premašio dopuštene okvire zbog čega se njime bavio Dalmatinski portal koji je tvrdio da se na Gašinoj kući radi unatoč zabrani. ”Moja je želja da sve bude po zakonu”, tvrdio je tada Gašo komentirajući tekst u kojem se tvrdilo da se je njegov turistički objekt u završnoj fazi izgradnje, a da se na njemu radovi izvode unatoč tome što je od sredine lipnja u tom kraju na snazi zabrana izvođenja radova, zbog čega je komunalni redar s policijom u više navrata obilazio spornu lokaciju. Prilikom prvog posjeta izdano je rješenje o zabrani radova te naloženo da se gradilišta konzervira, ali su se radovi unatoč tome nastavili pa je redar ponovio usmeno upozorenje, no radovi na objektu bez obzira na to nisu stali.
Uz to što su susjedi Gašu prijavljivali za nelegalnu gradnju, problematizirali su zatvaranje nezakonito sagrađenih prostorija, a šprijavljivali su ga i za prijetnje. Ta priča vrlo je brzo sanirana, a Gašo se danas može pohvaliti pozamašnom imovinom. U zagrebačkim Dedićima njegova supruga Ines vodila je tvrtku Sudrište čije je udjele premijela na Tomislava Čavleka, s tim da je u tvrtci bila prokuristica, direktorsku funkciju u tvrtki zatim preuzima Josipa Čavlek, a tvrtka seli na Gračansku cestu odnosno na adresu vile koja je u djelomičnom vlasništvu Josipa Čelića koji je široj hrvatskoj javnosti poznat kao naš najpoznatiji policajac, ali i kao blizak suradnik ministra Božinovića. Danas pak gospođa Gašo vodi MiniPolis popularnu zagrebačku igraonicu, dok će gospodin Gašo voditi Inu u kojoj će surađivati i sa iskusnim menadžerom Miroslavom Skalickijem koji iza sebe ima više od tri desetljeća iskustva u raznim tvrtkama iz energetskog sektora.
Skoro 20 godina radio je za Shell te je kao generalni direktor Shella Hrvatska doveo tu vodeću multinacionalnu kompaniju iz sektora nafte i plina među sto najboljih tvrtki po profitabilnosti pokrećući niz projekata na lokalnoj razini. posljednjih godina djelovao je i kao poduzetnik u vlastitoj kompaniji zastupajući multinacionalne kompanije iz energetskog sektora kao poslovni savjetnik. Profesor Hrvoje Šimović na funkciju člana Uprave Ine stiže s pozicije redovitog profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, prije kojega je radio u Croatia banci.
Iskusan je u raznim konzultantskim poslovima, a bio je i savjetnik te član brojnih radnih skupina vlade, Ministarstva financija i Ministarstva zdravstva te ga se u političkim kadrovima smatra bliskim ministru gospodarstva Filipoviću.
Bliskim HDZ-u smatra se i Marin Zovko koji u Upravu Ine stiže iz Uprave Plinacra. Inače je Zovko karijeru gradio u Croscu, iz kojega i jest prešao u Plinacro, u kojem je prolazio kroz razne funkcije.