TKO ĆE NASLIJEDITI ANGELU MERKEL? Naš analitičar prognozira ishod i kako bi to moglo utjecati na Hrvatsku

Foto: Twitter

Nakon 16 kancelarskih godina Angela Merkel povlači se s njemačke političke scene. Savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj održavaju se 26. rujna.

U nedjelju će za 20. saziv Bundestaga moći glasati više od 60 milijuna Nijemaca.

Olaf Scholz i Armin Laschet, od kojih će jedan najvjerojatnije biti novi njemački kancelar, imat će posljednje predizborne nastupe u subotu uoči nedjeljnih izbora. Ankete pokazuju malu razliku među njima, a umjereni ljevičar Scholz u blagoj je prednosti je pred konzervativnim Laschetom.

Kancelarka u odlasku Angela Merkel, koja je vodila najveću evropsku ekonomiju gotovo 16 godina, podržat će svog kolegu demokršćana Lascheta na predizbornom nastupu u njegovu rodnom gradu Aachenu na francuskoj granici. Treća kandidatkinja za kancelarku Annalena Baerbock iz Zelenih službeno je u subotu završila svoju kampanju. Budući da je sada u anketama na trećem mjestu, njen izbor smatra se malo vjerojatnim.

“Ovogodišnji izbori su najuzbudljiviji, odnosno najnepredvidljiviji od kraja Drugoga svjetskog rata. Postoje izrazito dobre šanse da Olaf Scholz postane novi kancelar, no pitanje s kime će složiti većinu koja bi, prema njemu, trebala osigurati snažan zaokret prema zelenoj ekonomiji, ali i suzbijanje nejednakosti i siromaštva, posebice u pogledu podizanja minimalne satnice na 12 eura, rješavanja problema manjka dostupnog stambenog prostora u velikim gradovima te siromaštva među djecom. Također, nova vlada bi trebala biti usmjerena prema snaženju uloge EU-a u svijetu, te krenuti oštrije prema Rusiji i Kini, kako iz ljudskopravaških, tako i iz ekoloških razloga”, kaže za Dnevno Višeslav Raos, politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.



“Demokršćani iz CDU-a i CSU-a djelomično mobiliziraju svoje birače strahom od moguće koalicije SPD-a i Zelenih s Ljevicom, no to nije niti jedini mogući, niti najizgledniji scenarij, te svakako nije scenarij koji priželjkuje sam Scholz. Nevoljkost da prije samih izbora jasno isključi mogućnost koaliranja s Ljevicom Scholzu više služi kao oružje pritiska na Liberale (FDP) ususret mogućim pregovorima s njima poslije izbora, a ono što Scholz zapravo želi jest postići takav izborni rezultat koji bi mu omogućio da, poput Schrödera, formira crveno-zelenu vladu bez dodatnih koalicijskih partnera”, dodaje.

Koji je od kandidata bolja opcija iz perspektive Hrvatske. Raos o tome kaže:

“Za Hrvatsku se promjenom neće odviše promijeniti, no za susjedne zemlje hoće, budući da će buduća vlada zasigurno puno više inzistirati na zadovoljavanju demokratskih, ljudskopravaških, ali i ekoloških kriterija pri pregovorima o pristupanju Europskoj uniji, ali će i ozbiljnije shvaćati obaveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u”, zaključuje Raos.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI