Tijekom ultrakratke sezone Hrvatsku posjetilo čak 6,8 milijuna gostiju. Evo kolika bi mogla biti zarada

Pandemija je prepolovila sezonu u Hrvatskoj. Od početka godine do kraja kolovoza 6, 8 milijuna gostiju (41 posto u odnosu na lani) ostvarilo je 47,5 milijuna noćenja što je 53 posto lanjskog rezultata.

Hrvatska je ovog ljeta prošla bolje od turističke konkurencije na Mediteranu, a nešto se i zaradilo. Hotelske kuće jesu snižavale cijene, slijedio ih je i privatni smještaj, a popusti su u početku dosezali i 50 posto. Kako su gosti počeli pristizati – u kratkoj trotjednoj špici neki poput Slovenaca i Nijemaca čak su se i posve približili lanjskim brojkama – popusti su se smanjivali, a ponegdje su cijene zadržale i visoku lanjsku razinu.

Jedni su tako i ove sezone grabili kao da korone nema, drugi su žrtvujući cijene dali sve od sebe da izvuku maksimum iz mršavog turističkog ljeta, a neki se i dalje nisu libili ni krasti.

Oko devet od ukupnih 47,5 milijuna noćenja ostvareno u nekomercijalnom smještaju, dakle, u vikendicama, kod prijatelja i familije, odnosno bez plaćanja smještaja. Kad se sve sagleda, jasno je da turistički prihodi, za koje ćemo od HNB-a doznati za nekoliko mjeseci, ne mogu dosegnuti 53 posto od lanjskih 10,5 milijardi eura deviznog turističkog prihoda, kao što je s noćenjima uspjelo.

Bit će super ako prihodi od stranaca premaše 40 posto, a u danim okolnostima idealno da dosegnu od 4,5 do 4,7 milijardi eura, piše Večernji list.



Ultrakratka sezona

Posezona, kako stvari zasad izgledaju, neće dati neki jači vjetar u leđa ukupnim turističkim rezultatima. Trenutačno je na životu održavaju i inače najbrojniji hrvatski gosti Nijemci, kojih je prekjučer u zemlji bilo nešto više od 90.000 i, recimo, gotovo četiri puta više nego Poljaka, koji su sada drugi stranci po brojnosti na našoj obali. No u Bavarskoj, odakle stiže najviše njemačkih turista, idući tjedan počinje školska godina, pa i taj izvor pomalo presušuje.

Hoće li, pak, ultrakratka posezona potrajati još svega desetak dana ili možda i dulje, ovisit će, osim o brojnim faktorima na čelu s koronom, i o vremenskim prilikama. Praktički se još jedino domaćini u Istri i na Kvarneru, dvjema regijama koje cijelo vrijeme “vuku” ovogodišnje rezultate, imaju čemu nadati u nastavku sezone. Inače, Istra je od početka godine privukla više od 1,6 milijuna turista (lani 3,8 mil.), Kvarner 1,3 milijuna (lani 2,5 mil.), a približila im se još Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 1,2 milijuna gostiju (lani 3,2 mil.). Dubrovačko-neretvanska županija, primjerice, umjesto lanjskih 1,7 milijuna ugostila ih je svega 420.000, piše Večernji list.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI