Prošlo je točno godinu dana od jakog potresa koji je pogodio područje Grada Zagreb, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Mnogi su stanovi i kuće oštećeni, a još uvijek nema ni jednog rješenja o obnovi. Problem vlasnika i zaštićenih najmoprimaca, koji već desetljećima traje, postao je još veći nakon potresa. Naime, od vlasnika se traži da subvenicioniraju trošak obnove kako bi se u stanove mogli vratiti zaštićeni najmoprimci koji plaćaju najam stotinjak kuna mjesečno.
“To je jedan od problema koji je najmanje spominjan u ovoj priči. Sada ga je Domovinski pokret uvrstio u svoj predizborni program za Zagreb, to je jedina stranka koja je prepoznala da taj problem postoji”, govori tajnik Udruge ‘Vlasništvo i posjed’ Josip Hrastić, u razgovoru za portal Otvoreno.hr.
Objašnjava da su se od 1945. do 1955. godine masovno oduzimali stanovi, nekretnine, na području koje danas nazivamo strogi centar Zagreba. “To su bili stanovi i kuće u jednom krugu od Trga bana Jelačića pa 500 metara lijevo i desno. Tu je bila najveća koncentracija takvih nacionaliziranih stanova gdje su oduzeti posjedi. Ta se situacija održala do danas praktički ne promijenjena”.
Dodaje kako je izuzetno veliki broj stanova gdje vlasnici ne mogu uživati u posjedu svoje nekretnine. U njima žive zaštićeni najmoprimci i kao takvi su dočekali i prošlogodišnji potres.
Država prisiljava vlasnike da sudjeluju u obnovi
“Morate razumjeti svakog vlasnika ponaosob. Nitko nije toliko lud da investira novac u obnovu stana bez da postoji ikakav zakon i datum povrata. Ovog trenutak smo vraćeni na nultu točku, ja bih rekao čak ispod nulte točke, i sada bi vlasnik trebao uložiti u nekretninu da mu se u taj stan nakon obnove vrati zaštićeni najmoprimac za 150 kuna mjesečno. To je situacija apsolutno van pameti, a pričuva će biti, recimo, 1500 kuna koju mora plaćati vlasnik jer svi popravci, još uvijek po važećem zakonu, padaju na teret vlasnika. Stanar nema ništa, on stanuje unutra za 100-150 kuna i to je njegov angažman u toj cijelo priči”, ističe.
Iz te jedne potpuno bolesne situacije se, kako navodi, razvija druga potpuno bolesna situacija, a to je da Država sada Zakonom o obnovi praktički prisiljava vlasnike da sa 20 posto učestvuju u obnovi.
‘To je još jedan zaobilazni način da se opet oduzme nekome njegovo vlasništvo’
“Međutim, ukoliko oni to ne žele ili ne mogu, koliko smo mi upućeni, država će financirati i taj dio i upisati se na hipoteku. Mi još uvijek ne znamo, jer nisu definirani uvjeti te hipoteke, znači li to da se taj novac u određenom periodu treba vratiti, ili to da će se morati vratiti ako se stan eventualno proda, i tako dalje… To je još jedan zaobilazni način da se opet oduzme nekome njegovo vlasništvo. Mi se kao Udruga vlasnika koja zastupa interese vlasnika i stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci s time ne možemo složiti. I mi smo niz puta rekle da ćemo opstruirati provedbu tog zakona kako znamo i umijemo. To što se radi u ovoj državi protiv vlasnika i vlasništva je nečuveno”, poručuje.
Dodaje kako je nakon dvije godine provedbe zakona koji im je trebao vratiti te stanove 2023. godine, Ustavni sud ukinuo.
“Izmjene i dopune koje su donesene 2018. godine ukinute su s potpunim nesuvislim obrazloženjem, takoreći obrazloženje ne postoji. Naprosto je ukinuto s jednom rečenicom da je prekomjerni teret stavljen na leđa najmoprimaca, a to što je prekomjerni teret 70 godina, to nikom ništa. Nakon toga, kreću lobiranja i sastanak Odbora ministara Vijeća Europe koji je trebao biti u rujnu prošle godine pa je prvo pomaknut za šest mjeseci, na ožujak ove godine, a sada je, bez obrazloženja, odgođen za još devet mjeseci. Rasprava u slučaju Statileo, koja, de facto, razmatra situaciju povrata imovine u Hrvatskoj”.
‘Još dugo nećemo imati rješenje ovog problema’
Tražili su obrazloženje od Odbora zašto je to odgođeno te su im rekli da je to dogovor s hrvatskom Vladom.
“Oni su njima kao razlog naveli potres i rekli su da su toliko preokupirani s potresom da taj problem ne stignu rješavati i tražili su odgodu do kraja ove godine. Mi do kraja ove godine sigurno nećemo dočekati rješenje premda su obećali da će u drugom kvartalu poslati zakon u proceduru, ali s obzirom na to kako je bilo 2018. godine to se otezalo dvije godine. Pa ćemo u prvom, pa ćemo u trećem kvartalu pa u prvom sljedeće godine, pa na kraju je bilo 2018. u srpnju. Ne očekujemo u ovoj situaciji korone i općenito cijeloj situaciji s potresom da će se oni primiti posla i napisati novi zakon, uputiti u proceduru i osvojiti, to je ‘science fiction’”, smatra Hrastić.
Još jako dugo nećemo imati, kako ističe, rješenje ovog problema, odnosno vlasnici neće znati što je s njihovom imovinom i što oni mogu očekivati da će se dogoditi s njihovom imovinom, a država ih, s druge strane, zakonom prisiljava da investiraju u tu imovinu.
“To je potpuno nerealno očekivanje i tu je stvarno jako teško zamisliti situaciju da će netko od vlasnika, koji 70 godina ne mogu ući u svoje stanove, iako su jedan kroz jedan vlasnici, piše u gruntovnici, sada izvući 100-200 tisuća kuna da bi mu se u taj stan onda vratio zaštićeni najmoprimac, situacija je s te strane katastrofalna”.
‘To je opet jedna metoda prisile i jedan financijski teret koji se vješa o vrat vlasnika’
Na pitanje što onda vlasnici mogu učiniti u ovakvoj situaciji, naglašava da tu nema puno manevarskog prostora jer je zakon vrlo jasan i eksplicitan.
“Kada recimo u nekoj stambenoj zgradi većina suvlasnika odluči da će ući u obnovu i ako do toga dođe, onda ovi koji se protive stavljeni su u situaciju da će im to financirati država i da će im se hipotekarno upisati na nekretninu. To je opet jedna metoda prisile i jedan financijski teret koji se vješa o vrat vlasnika, a s druge strane zaštićeni najmoprimci, koji te stanove koriste desetke i desetke godina, nemaju nikakvu obavezu i razumljivo je da nemaju jer su oni s tim vlasništvom nemaju ništa”.
Problem nastaje, kako objašnjava, na relaciji između vlasnika i države. Država plaća 70 kuna po kvadratnom metru za smještaj zaštićenih najmoprimaca i svih drugih koji su morali iseliti iz svojih stanova, dok svojom uredbom vlasnicima propisuje cijenu od 2,4 kune po kvadratu, koji im moraju plaćati zaštićeni najmoprimci. “S jedne strane 70 kuna plaćaju oni, a s druge strane nas prisiljavaju da imamo 2,4 kune”.
‘Vijeće Europe je na strani Vlade i oni njima podilaze’
“Vlada jedno veliko ogorčenje usmjereno prema Vladi Republike Hrvatske. Šest se mjeseci od ukidanja zakona nije učinilo baš ništa da bi se donio novi zakon. Cijela ta priča ustvari je svedena na to da Ustavni sud traži da se najmoprimcima daju neke veće beneficije. Da se htjelo taj zakon se mogao napisati brzo i efikasno i skinuti s Hrvatske pojačani nadzor Odbora Vijeća Europe, ali vidimo da ni Vijeće Europe nije pretjerano zainteresirana jer je prvo bila odgoda šest, a sad je devet mjeseci. Oni su na strani Vlade i oni njima podilaze vjerojatno putem nekakvih privatnih veza i dogovora, to je nažalost potpuno evidentno iz ove situacije. Dok se ne riješi sistemski problem vlasništva i povrat oduzete imovine u komunizmu teško da ćemo mi danas provesti bilo kakvu obnovu ili bilo što dok god su takvi problemi prisutni”, zaključuje Josip Hrastić.