Macron u intervju optužio Rusiju i Tursku za protufrancusku strategiju u Africi

wikipedia

Francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je intervju za tamošnji tjednik Jeuine Afriqe, koji je objavljen u petak, 20. studenog.

Izdvojit ćemo onaj njegov dio koji nam se čini i najzanimljiviji, a to je uvijek tako kada se govori o „trolistu“ Francuska-Turska-Rusija i o njihovim međusobnim odnosima. Poglavito u kontekstu činjenice kako su i Francuska i Turska ponajvažnije članice NATO saveza (Francuska je i nuklearna sila) zbog čega ozbiljne dubioze na relaciji Pariz-Ankara imaju mogući razarajući potencijal za tu vojno-političku organizaciju. S druge strane Rusija je NATO-ov najveći antagonist, koji od njega zahtjeva čvrstu i jedinstvenu strategiju a koje ne može biti u uvjetima unutarnje nesloge.

Tako predsjednik Emmanuel Macron u spomenutom intervjuu kaže kako Rusija i Turska provode sličnu politiku u afričkim državama, koja odobrava širenje protufrancuske retorike. „Postoji slična strategija, koje se pridržavaju afričke vođe i druge zemlje, na primjer Rusija ili Turska, koje igraju na postkolonijalne osjećaje. Nije potrebno biti naivan: mnogi od njih, koji daju slične izjave, snimaju videa i daju komentare frankofonskim medijima, dobivaju potporu od Rusije ili Turske“, izjavio je francuski čelnik.

S tim u svezi Macron je pozvao afrikance da ne budu „zarobljenici prošlosti“ jer će to imati užasne posljedice za odnose Francuske i Afrike. Naglasio je kako su trenutačno sudbine Francuske i Afrike tijesno isprepletene i da se taj čimbenik ne smije previđati.

Podsjećamo: francusko-turski odnosi posebno su pogoršani nakon aktivnog turskog političkog i vojnog angažmana početkom ove godine na tlu Libije, gdje je Ankara snažno stala iza vlade nacionalnog jedinstva premijera Fayeza Al-Sarraja, dok Pariz već dugo vrijeme podupire suprotnu stranu libijske „slagalice“ – Libijsku nacionalnu vojsku – LNA, istoka te zemlje, na čelu s generalom Khalifom Haftarom. Turska vojna potpora vladinim snagama na proljeće u posljednji je čas slomila veliku Haftrovu ofanzivu, usmjerenu na zauzimanje glavnog grada Tripolija te su one bile odbačene puno istočnije – do grada Sirta na središnjem dijelu libijske sredozemne obale. Trenutačno u toj zemlji između dviju zaraćenih strana vlada krhko primirje, a prednost se daje pregovaračkom procesu iako je put do konačnog dogovora o završetku skoro desetogodišnjeg građanskog rata još dug i trnovit.



Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI